U poslednje tri godine uslovni otpust dobilo je oko 300 osuđenih lica, potvrđeno je „Danu” u Ministarstvu pravde. Iz tog resora su Komisiji za uslovni otpust u 2014. godini podnijeli 263 molbe za uslovni otpust, od čega je doneseno 197 pozitivnih odluka i 66 negativnih. Komisija je lani donijela 81 pozitivnu odluku i 99 negativnih, dok je u prvoj polovini ove godine uslovni otpust dobilo oko 30 osuđenih lica.
– Ministarstvo pravde raspolaže podacima koji se odnose na period od 10.1.2014. do 18.7.2015. godine. Ovo iz razloga što je Zakonom o izvršenju kazne zatvora, novčane kazne i mjere bezbjednosti, koji je stupio na snagu 18. jula 2015. godine, propisano da „zatvorenik koji ispunjava uslove za uslovni otpust sa izdržavanje kazne zatvora ili kazne zatvora od četrdeset godina, u smislu Krivičnog zakonika, može podnijeti molbu za uslovni otpust sudu koji je donio odluku u prvom stepenu” – saopšteno je iz Ministarstva pravde.
Prema našim saznanjima, od 2014. godine dosad uslovni otpust je dobilo oko 300 osuđenih lica. Međutim, iz ministarstva su kazali da ne mogu saopštiti podatke o tome koji su osuđenici i kada dobili uslovni otpust.
– Ovo iz razloga što je Zakonom o slobodnom pristupu informacijama propisano da „organ vlasti može ograničiti pristup informaciji ili dijelu informacije, ako je to u intresu zaštite privatnosti od objelodanjivanja podataka predviđenih zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti”. Takođe, član 14 Zakona o zaštiti ličnih podataka propisuje da se „obrada ličnih podataka koja se odnosi na krivična djela, izrečene krivične i prekršajne kazne ili mjere bezbjednosti može vršiti od strane ili pod nadzorom nadležnog državnog organa i ako su obezbijeđene mjere zaštite ličnih podataka u skladu sa zakonom. S tim u vezi Ministarstvo pravde nalazi da imena lica koja su dobila uslovni otpust treba zaštiti, iz razloga što je pretežniji interes zaštita ličnih podataka od interesa javnost da zna tu informaciju – ističe se u informaciji.
Ministarstvo pravde nije vodilo evidenciju po krivičnim djelima, zbog toga što Komisija za uslovni otpust odluku nije donosila na osnovu krivičnog djela zatvorenika koji je podnio molbu za uslovni otpust.
– Komisija za uslovni otpust donosi odluku na osnovu izvještaja Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u kojem su morale biti naznačene sledeće okolnosti koje se odnose: na ličnost zatvorenika, njegov raniji život, njegovo vladanje za vrijeme izdržavanja kazne. Naročito da li je disciplinski kažnjavan i ako se na osnovu procjene rizika utvrdi da ne postoje smetnje u pogledu njegove bezbjednosti, izvršavanja radnih obaveza s obzirom na njegovu radnu sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je postignuta svrha kažnjavanja i da li se zatvorenik tako popravio da se može sa osnovom očekivati da će na slobodi dobro vladati, a naročito da do isteka vremena za koje je izrečena kazna ne učini novo krivično djelo – pojašnjavaju iz Ministarstva pravde.
Prema važećem zakonu, uslovno se može otpustiti lice koje je izdržalo dvije trećine kazne zatvora, a posebno polovinu kazne ili kaznu od četrdeset godina, ako se popravilo toliko da se može očekivati da će se na slobodi dobro vladati, a naročito ukoliko se očekuje da do isteka vremena za koje je izrečena kazna neće učiniti novo krivično djelo. D.Ž.
Komisija
O uslovnom otpustu osuđenih lica odlučuje Komisija za uslovni otpust, koju obrazuje ministar pravde. Pored ministra pravde, komisiju čine predstavnici Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva zdravlja, kao i starješina organizacije – Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija. Postupak uslovnog otpusta pokreće se na osnovu predloga organizacije (ZIKS), molbe osuđenog lica ili članova njegove uže porodice. Prilikom odlučivanja o uslovnom otpustu komisija pribavlja izvještaj organizacije o radu i vladanju osuđenog lica za vrijeme izvršenja kazne zatvora.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.