Generalni direktor u MUP-u Miloš Vukčević saopštio je da je stupio na snagu Zakon o javnim okupljanjima, kojim se, kako je naglasio, ograničavaju okupljanja u mjeri koja je neophodna demokratskom društvu radi zaštite javne bezbjednosti, zaštite prava, sloboda i zdravlja drugih lica. Zakonom je, smatra on, obezbijeđen miran karakter okupljanja, implementacija instituta međunarodnog prava iz ove oblasti, posebno Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Vukčević kaže da zakon pravi razliku između javnih okupljanja čiji je cilj izražavanje političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i javnih priredbi čiji je cilj ostvarivanje prihoda u okviru registrovane privredne djelatnosti.
– U članu 3 zakona, shodno Ustavu Crne Gore i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, svakome se jamči pravo na mirno okupljanje, bez odobrenja. Dakle, pogrešne su interpretacije u javnosti da policija odobrava javna okupljanja. Ona ih može samo privremeno ograničiti i to ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi. Zakon prvi put prepoznaje i definiše javna okupljanja u pokretu, iako su ona i ranije postojala u praksi, kao kretanje učesnika na određenom prostoru. Jasno definisanje prostora koji nije prikladan za javno okupljanje i javnu priredbu – prostor deset metara od zgrade Vlade i 15 metara od objekata u kojima su smješteni Skupština Crne Gore, Predsjednik i Ustavni sud. Ovakvo zakonsko rješenje uvedeno je u cilju nesmetane zaštite ovih objekata, naročito uzimajući u obzir da navedeni objekati nisu ograđeni, što otežava pravilno preduzimanje bezbjednosnih mjera, kao i drugih načina zaštite prilikom održavanja javnih okupljanja. Takođe, sa druge strane ovakvo rješenje unaprijed propisuje organizatoru prostor koji je prikladan za održavanje javnog okupljanja – kazao je Vukčević u razgovoru za „Dan”.
Ovakvo zakonsko rješenje, dodaje on, rezultat je rada svih članova radne grupe, kako onih iz civilnog sektora, tako i onih iz MUP-a i policije.
– Za razliku od ranijeg zakona, u skladu sa smjernicama za slobodu mirnog okupljanja Venecijanske komisije, novousvojenim tekstom zakona značajno se smanjuju obaveze i odgovornoste za organizatora koji više nije dužan da obezbijedi dovoljan broj redara, kao i da odredi rukovodioca javnog okupljanja koji odgovara za održavanje reda i mira i koji je dužan da vrši nadzor nad održavanjem mirnog okupljanja. Umjesto toga, članom 9 je propisano da je organizator dužan da odredi jedno fizičko lice koje će biti zaduženo da ostvaruje kontakt sa policijom i drugim nadležnim organima, preduzima mjere i upozorava učesnike na obavezu poštovanja zakona – vođa okupljanja. Takođe, od organizatora se očekuje da preduzme sve potrebne mjere da obezbijedi red na javnom okupljanju i da upozori učenike na obavezu poštovanja zakona. Poslove zaštite bezbjednosti lica i imovine, bezbjednosti Crne Gore, zaštite ljudskih prava i sloboda i manjinskih prava, zaštite zdravlja i druge poslove obezbjeđenja vrši policija u saradnji sa drugim nadležnim organima i službama. Takođe, policija je obavezna da obezbijedi prisustvo drugih nadležnih organa i službi (hitna pomoć, vatrogasna služba i sl.). Kao i u ranijem zakonu organizator je dužan da podnese prijavu za održavanje okupljanja najkasnije pet dana prije njegovog održavanja, ali novina je da će MUP u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu novog zakona propisati obrazac prijave, čime će olakšati samu proceduru prijave javnog okupljanja – pojasnio je Vukčević.
Kao jednu od značajnih novina važno je istaći i uvođenje konsultacija organizatora sa Upravom policije u cilju otklanjanja nejasnoća na koje organizator nije dužan da se odazove.
– Ova novina ima za cilj da obezbijedi neposredan susret organizatora i službenika Uprave policije u cilju otklanjanja svih nejasnoća i različitih stavova. Nesporno je da komunikacija između policije i organizatora okupljanja može biti od velike koristi za uspješnu organizaciju skupa. Dostupnost i otvorenost policije za takav dijalog predstavlja element državne pozitivne obaveze da zaštiti i omogući okupljanje – ocijenio je Vukčević.
D.Ž.
Spontana okupljanja
Kao značajnu novinu ističem i uvođenje spontanih okupljanja. Naime, u pitanju su okupljanja koja ne zahtijevaju podnošenje prijave, jer se javljaju kao reakcija na određena dešavanja, a koja se nisu mogla predvidjeti, niti organizovati u skladu sa ovim zakonom. Primjer za spontano okupljanje bilo bi okupljanje građana Crne Gore u slučaju pobjede naših sportista u finalu nekog takmičenja. Takvo okupljanje se nije moglo predvidjeti, niti prijaviti pet dana prije njegovog održavanja, jer se javilo kao spontana reakcija na pobjedu naših sportista, pojasnio je Vukčević.