Z
avod za statistiku Monstat pripremio je reviziju metodologije minimalne potrošačke korpe u kojoj će se, kako je predviđeno, naći 92 umjesto 130 artikala. Na taj način potrošačka korpa, koja je na kraju prošle godine iznosila 806 eura, koštaće 557 eura.
Monstat je iz potrošačke korpe izbacio 38 artikala.
Smanjenjem broja artikala u potrošačkoj korpi, odnosno smanjenjem njene vrijednosti, visina potrošačke korpe će se, po prvi put, nakon dužeg niza godina, približiti iznosu prosječne zarade. Iznos potrošačke korpe je u proteklih nekoliko godina za gotovo 300 eura veći u odnosu na visinu prosječne zarade.
Prema predloženoj potrošačkoj korpi, za mjesečne troškove za hranu četvoročlanog domaćinstva dovoljno je 253 eura ili 2,08 eura dnevno po članu, dok su neprehrambeni proizvodi i usluge, odnosno odjeća, obuća, troškovi za utrošenu vodu, kao i električnu energiju, projektovani na iznos od 304 eura, odnosno 2,5 eura dnevno po članu domaćinstva.
Predsjednik Opštinskog odbora Radničke partije Radovan Tošković istakao je da Monstat i sada radi za vlast.
– Navodno je četvoročlanom domaćinstvu, u skladu sa potrošačkom korpom, na mjesečnom nivou potrebno 557 eura. Sudeći po tom iznosu, koji je odredio Monstat, bolje je da potrošačku korpu nazovemo logoraškom, koja nije primjerena 21. vijeku. Tvrditi da četvoročlana porodica može da preživi mjesec sa tim iznosom je poraz ljudskog uma – rekao je on ističući da režim radi na totalnom uništenju standarda života.
Tošković je naglasio i da je vladajuća struktura „obezbijedila sebe” višedecenijskom pljačkom, te da, koliko god da iznose stvarni troškovi života, ti iznosi ne remete budžet vladajuće strukture.
– Monstat stalno izbjegava da predoči javnosti koliko iznosi potrošačka korpa u evropskim zemljama, sa kojima Crna Gora hoće da bude u evropskom društvu. U tim zemljama potrošačka korpa sadrži 320 artikala, uključujući pribor za higijenu, odjeću, obuću, troškove energetike, školarine, liječenje i slično. Takođe, u evropskim zemljama potrošačka korpa je od prosječne plate manja od dva do šest puta, dok je u Crnoj Gori preokrenuto, što pokazuje tužnu i sumornu sliku da je Crna Gora, faktički logor za biološko uništenje ogromnog broja siromašnih građana – zaključio je Tošković.
Koordinator regionalnih povjereništava pri USSCG Aleksa Marojević kazao je da su u obrazloženju izrade nove metodologije predlagači, odnosno obrađivači kazali da je došlo do promjene strukture potrošačke korpe i promjene životnog standarda, ali, kako je istakao, nijesu rekli da je došlo do rasta životnog standarda.
– Ono što je svakako zabrinjavajuće je da, ako se već poslije toliko godina pravi nova potrošačka korpa, logično bi bilo da se poveća broj i struktura namirnica, kao i kvalitet, jer ako se oni pokrivaju stavovima nutricioniste, onda je taj nutricionista, ako se već brinuo za zdravlje građana, iz potrošačke korpe trebao da izbaci ono što nije zdravo, a da ubaci one namirnice za koje svi znamo da su zdrave, ali oni se nijesu time vodili. Takođe, za nas je problematično da su se u toj radnoj grupi, koja je radila na izradi nacrta potrošačke korpe, našli predstavnici Svjetske banke, koji očigledno više i bolje znaju nego struka, nauka, kao i građani Crne Gore, koje su to njihove potrepštine i kakav je njihov životni standard – rekao je on.
Po riječima Marojevića, predlagači takve potrošačke korpe kažu da su pošli od analize iz prošle godine, po kojoj je, po glavi stanovnika trošeno 2.500 kalorija, što je iznosilo 2,14 eura po stanovniku i očigledno su procijenili da je to premnogo i onda su se vratili na 2.211 kalorija što je 2,08 eura po glavi stanovnika.
– Dali su nam i jedan interesantan podatak, a to je da najbogatija kategorija građana u Crnoj Gori, po glavi stanovnika dnevno troši 4,06 eura, što je velika utjeha i prosto da se čovjek rasplače nad teškom sudbinom bogataša koji dnevno za hranu troše nešto preko četiri eura – rekao je on.
Po riječima Marojevića, zabrinjavajući podatak je da je 2008. godine, kada je rađena metodologija za novu potrošačku korpu, za potrebe obezbjeđivanja osnovnih životnih namirnica bilo predviđeno 243 eura, dok je u novom predlogu to 253 eura.
– Dakle, za osam-devet godina, mi smo godišnje, uslovno rečeno, podizali životni standard za jedan euro. Ja bih rekao da je to prava slika standarda građana Crne Gore. Sa druge strane, činjenica je da potrošačka korpa sada iznosi 806 eura, dok je prosječna zarada 502 eura, a pri tome, svakako, ne treba izgubiti iz vida činjenicu da oko 130 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori ne prima zaradu na nivou prosječne plate, već znatno niže, a radi se o zaposlenima u uslužnim djelatnostima, turizmu, trgovini i drugo. Oni predlažu potrošačku korpu u iznosu od 557 eura, a da bi se zadovoljila potrošačka korpa od 806 eura potrebno je 1,6 prosječnih zarada. Novom metodologijom, imaćemo situaciju da se potrošačka korpa zadovolji u iznosu od 90 odsto iznosom prosječne zarade i mi ćemo sa jednim potezom olovke biti najbolji u cijelom regionu – rekao je Marojević.J.V.
U zemljama Evrope za hranu 12 odsto zarade
Marojević je istakao da se u evropskim državama dio potrošačke korpe koji se odnosi na ishranu pokriva sa oko 12 odsto prosječne zarade.
Naglasio je i da je problematično to što u izradu nove metodologije nijesu bili uključeni socijalni partneri.
– Tražili smo od Savjeta hitnu sjednicu, jer smatramo da u jednom društvu, koje je na tom nivou ekonomskog razvoja kao što je crnogorsko, socijalni partneri moraju da raspravljaju o jednom par ekselans socijalnom pitanju, kao što je potrošačka korpa – rekao je on.