Sve češće se čuje i čita u našoj i stranoj štampi u Evropi (osobito u Njemačkoj i Engleskoj, gdje često boravim) o mafiji i korupciji sudstva u Crnoj Gori, što većinom pokušavam u diskusiji da demantujem. Zato, ministru pravde Zoranu Pažinu, upućujem otvoreno pismo, ali ne kao kritiku, nego sa najboljom namjerom, da ga informišem o konkretnoj nedopustivoj nepravilnosti u sudstvu naše Crne Gore. Ovo činim sa željom i molbom da preduzme sve potrebne mjere, da se greške ne ponavljaju. Na ovaj korak sam se odlučio zato što smatram da je svaki pojedinac odgovoran ne samo za ono što radi, već i za ono što ne radi, a trebalo bi da radi, osobito ako je to u opštem interesu.
Naime, jedan poznati novinar u Frankfurtu kaže: „U Crnoj Gori se pravo ne dobija dokazima, nego se kupuje parama – „koliko para – toliko muzike”.
Kroz detaljne analize presuda sledećeg procesa počinjem da vjerujem citiranom mišljenju.
Evo kratke hronologije jednog procesa: Prije osam godina jedna Moskovljanka kupila je garsonjeru kod Budve. Bez obzira na zakone, bez obzira na komšije, ona je srušila dio zajedničkog objekta i na tom mjestu izgradila dvije stanmbene prostorije za sebe. Naravno, i bez građevinske dozvole.
Građevinska inspekcija je dolazila četiri puta i stopirala gradnju, da bi ona poslije nekoliko dana samovoljno nastavljala gradnju. Komšija, koji je time najviše oštećen (gubitkom intime zbog novoizgrađenih stepenica i podesta direktno ispred njegove lođe) morao je zbog toga svoju nekretninu da proda po puno nižoj cijeni. On je zbog toga podnio tužbu za naknadu štete.
Osnovni sud u Kotoru, nakon iscrpnog i kritičkog dokaznog postupka, na osnovu identičnih iskaza svjedoka, usaglašenih mišljenja sudskih vještaka i ličnog uviđaja, dosudilo je naknadu štete od 10.000 eura, koju su vještaci procijenili (tako bi uradio svaki objektivni sud na svijetu).Nasuprot tome, osnovni sud u Nikšiću - bez ikakvih novih dokaza - odbacuje usaglašenu procjenu sudskih vještaka, poznatih stručnjaka arhitektonske i građevinske struke sa obrazloženjem: „Kroz vrijednosti naknade štete koju su dali ova dva vještaka prožima subjektivni osjećaj tužioca zbog narušenosti intime na terasi. (str. 7 treći pasus presude, od 03.07.15, P br. 992/14) ignoriše i izjave svjedoka i nagrađuje rusku državljanku (I.M), sa 4.000 eura, a ona je došla u našu zemlju, bez dozvole za boravak i za gradnju i ignoriše i naše zakone i interese naših građana, ruši dijelove objekata, koji nijesu njeno vlasništvo. Sud je oslobađa jer „cijeneći iskaz tužene sud smatra da je isti dat objektivno” (citat sa str. 5, pri vrhu iste presude) i kažnjava tužioca, našeg starog mirnog građanina (M.K) sa 4.000 zato što Viši sud u Podgorici (GZbr.4363/15-09) potvrđuje presudu iz Nikšića i uglavnom ponavlja smiješno i skandalozno obrazloženje Osnovnog suda u Nikšiću sa djelimično istim formulacijama i ignorisanjem važnosti sudskih vještaka.
Sa ovim i sličnim presudama se dotični sudovi sami diskvalifikuju.
U slučaju da Vrhovni sud ovo ne ispravi i predmet dođe pred evropski sud u Strazburu onda to baca sjenku na cjelokupno sudstvo Crne Gore, a djeluje negativno i na Vas, ministre Pažin, i na imidž cjelokupne crnogorske vlasti. Tako se svaki slučaj registruje, statistički obrađuje, dostavlja odgovarajućim institucijama i godišnje objavljuje. A poznanici tužene Ruskinje mogu biti motivisani njenim primjerom i misliti da u Crnoj Gori mogu da rade šta hoće, bez obzira na postojeće zakone i propise.
Javnost može donekle i da razumije da je teško svaki kriminal i zločin razjasniti. Ali, ovakvim i sličnim nepravilnostima u sudovima stati na put je mnogo lakše. Ni u jednoj pravnoj državi se ne može osporiti jedinstven nalaz za više vještaka.
Bio sam osam godina sudski vještak kod višeg suda (Landgericht) u Frankfurtu za ljekarske greške (Viciu artis) i nije se nikada desilo da sud odbaci usaglašenu konstataciju dva ili više vještaka.
Ako su mišljenja dva vještaka različita, onda se određuje treći, poslije toga sud mora da odluči onako kako se „dva od njih tri saglase”. U predmetnom slučaju su oba saglasna. Smatram da je bruka za sud koji odbacuje jedinstven nalaz dva sudska stručna i neutralna vještaka sa obrazloženjem...„kroz vrijednost naknade štete, koju su dali dva vještaka prožima subjektivni osjećaj tužioca”.
Dr M. Kraković