Prema podacima do kojih je došao Istraživački centar Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Ministarstvo finansija je samo u prva četiri mjeseca ove godine za vraćanje glavnica kredita, kamata ili ostalih kreditnih obaveza (provizije, konverzije, naknade) naložilo plaćanja iz trezora na iznos od 77 miliona eura što, kako smatraju u MANS-u, dovoljno govori o haotičnom stanju u državnim finansijama.
Od ove sume, kako je kazala „Danu” koordinator Istraživačkog centra MANS-a, Ines Mrdović, na vraćanje kamata se odnosilo čak 42,8 miliona eura, a na glavnice kredita 32,2 miliona. Najveći udar na državnu kasu, vezano za vraćanje duga, desio se u martu kada je Ministarstvo finansija naložilo plaćanje čak 54,6 miliona eura, od čega se na kamate odnosilo blizu 38,5 miliona eura.
– U martu su dospjele na naplatu kamate za dvije emisije euroobveznica (zaduženje na međunarodnom tržištu) koje su emitovane 2015. i 2016. godine u ukupnom iznosu od 800 miliona eura (pojedinačne emisije euroobveznica su iznosile pola milijarde i 300 miliona eura). U martu je za ove kamate trebalo platiti 35 miliona. Podsjećam da će Crna Gora glavnice euroobveznica morati da plati za nekoliko godina i pitanje je koliko će država tada uopšte biti u stanju da taj dug vrati odjednom, već je realnije da će ući u novi krug reprograma – navela je Mrdović.
Pored toga, u februaru je Vlada morala da vrati glavnicu u iznosu od 7,7 miliona eura po osnovu državnih zapisa, koji su emitovani u avgustu prošle godine, kao i dodatnih 400 hiljada eura za kamate po tom osnovu. Početkom godine je kineskoj Eksim banci trebalo platiti nepunih tri miliona eura za kamate i ostale obaveze u vezi kredita za gradnju autoputa Bar–Boljare. U aprilu su, navodi Mrdović, dospjele na naplatu i glavnice za kredite MIDAS i Lamp, na ukupnu sumu od 2,2 miliona eura.
– U kojoj mjeri su javne finansije posrnule slikovito pokazuje i primjer s kraja decembra prošle godine, kada je Ministarstvo finansija radi održavanja tekuće likvidnosti sa domaćim bankama zaključilo čak osam rivolving kredita na sumu od 43 miliona eura. Već u februaru i martu ove godine je zbog finansiranja budžeta sa domaćim bankama zaključila četiri nova kredita, na ukupan iznos od 50 miliona eura. Svi ovi primjeri dodatno potvrđuju da se Vlada sve češće zadužuje za pokrivanje manjka u kasi, zbog čega sa druge strane trpe kapitalne investicije – navela je ona.
Mrdović je podsjetila da MANS odavno ukazuje na to da Vlada vodi pogubnu politiku u javnim finansijama kojom se, kako je navela, stavila u službu velikog biznisa i tajkuna.
– Krah finansija je počeo od državne pomoći Prvoj banci, kasnije nastavljen padom garancija za KAP i Željezaru i produbljen nizom Vladinih odluka kojima državna kasa ostaje uskraćena za milione i milione eura različitih poreskih i ostalih prihoda, jer se subvencioniraju tajkuni i veliki biznis. Neodmjerena i nepromišljenja politika Vladinog zaduživanja odavno je upalila „crvenu lampicu” održivosti javnih finansija, dok bi u svakoj pravno uređenoj državi postavila i pitanje odgovornosti najviših funkcionera zaduženih za ekonomska pitanja u zemlji, što je nažalost do sada u potpunosti izostalo – zaključila je Mrdović.
Momo Koprivica (Demokrate) smatra da se radi o zabrinjavajućim činjenicama, te da prijeti opasnost od makroekonomske nestabilnosti i usporavanja privrednog rasta. Naglasio je da se bez fiskalne stabilnosti ne može govoriti o makroekonomskoj održivosti privrede.
– Sistem javnih finansija je u dubokoj krizi i suočava se sa ozbiljnim rizicima i izazovima. Crna Gora se suočava sa brzorastućim javnim dugom, a Vlada nema ni volju ni znanje da sprovodi efikasnu i održivu politiku upravljanja javnim dugom. Problematični su, kako nivoi zaduživanja i deficita, tako i načini njihovog finansiranja. Duže vrijeme ova Vlada više troši nego što prihoduje, a takav pristup ne bi mogle izdržati ni mnogo snažnije privrede. Budžetski deficit je strukturni. On nije skopčan sa promjenljivim ekonomskim kretanjima, nego je isključivo posledica katastrofalnog vođenja fiskalne politike i strahovito lošeg upravljanja javnim rashodima – naveo je on.
Koprivica je istakao da na naplatu stižu nagomilane funkcionerske privilegije i neproduktivni javni rashodi, ali i odlagane strukturne reforme.
J.V.
Otimaju sirotinji
Po riječima Koprivice, Vladi su „nazadni nameti i dugovi najbolji drugovi”, kada je u pitanju vođenje fiskalne politike.
– Osim stezanja kaiša građanima kad je u pitanju dodatno i previsoko oporezivanje dobara koja su nužna u svakodnevnoj potrošnji, Vlada želi i da perfidno širi fiskalne iluzije. Da se ne bi stalno pojavljivala sa novim nametima, pribjegava zaduživanju kao mjeri koja je popularnija od nameta jer ne pogađa građane odmah i direktno. Tim zaduženjima izbjegava da danas poveća poreze, ali će budući porezi, pa čak i njihova povećanja, odlaziti za finansiranje prošlih zaduženja. To zapravo imamo i danas. Nedavno uvedeni nameti i odvajanja od usta osiromašenih građana odlaze za podmirenje starih zaduženja režima. Ono što je oduzela od majki i sirotinjske djece juče, već danas odlazi za stare dugove koje je vlast gomilala godinama, a sve u cilju alimentiranja partokratije i spasavanja grabitelja i otimača narodnog bogatstva – smatra on.