Posle brojnih izložbi i više knjiga o životu i dijelu slikara Voja Stanića u njegovom Herceg Novom kojeg je proslavio, na „Trgu od knjige” prestavljena je luksuzna dvojezička monografija „Vojo Stanić .slike – paitings, koju su objavile izdavačke kuće „Obodsko slovo” iz Podgorice i „Štampar Makarija” iz Beograda.
Vojo Stanić je slikom i riječju oblikovao viziju. O toj viziji i o Herceg Novom sa Stanićem, svjedočili su vaterpolo pedagog Ratomir Ratko Pavlović koji se sa velikim majstorom druži 65 godina i dr Zoran Živković.
- Njegove slike se otkrivaju i preko ove knjige. On je u naš grad stigao sa talentom. Iako se bavio vajarstvom, početkom 60-ih oprostio se od ove likovne dicipline i posvetio se slikarstvu. Platno je izabralo Stanića da prihvati njegov duh i govor vajaski i slikarski, da mu se poda, dozvoli da ga preobrazi u sliku koji će zariti snagom i duhom onoga što prestavlja. On je čovjek koji je uspješno prošao kroz život. Stanić je pokazao kako se može življeti uspješno. Tvorio je novi oblik, bio produžena ruka onog koji je stvorio svijet za šest dana. Svoju stvaralačku misiju ispoljio je u temama koje sintetizuju vaskolike teme. Slikarstvo je isključivi život. Vojo je slikom i temama mora, vode, Mediteranom, ispunio sebi zadato. More i Boka čine središte njegovog umjetičkog činjenja oko kojeg vidimo otjelotvorenu sliku života na moru. Na našem Škveru. On podstiče i priziva područja vaskolikosti. U tom je snaga njegovih slika, koje su iz ateljea i galerije prešle u ovi knjigu koja je pred nama slika sa duhom i dušom koja uspostavlja vezu sa nebeskim slutnjama i ovozemaljskim istinama. One su iskonske težnje i čežnje čovjekove da vidi, dopre, spozna – kazao je Ratomir Pavlović.
Prijatelj poznatog slikara je napomenuo da Stanić uvijek u slikanju nađe nešto lijepo. kako je pavlović naglasio, „za 65 godina druženja nijesam čuo da je o kolegi i nekom čovjeku rekao nešto loše”.
Po dr Zoranu Živkoviću Vojo Stanić je zaštiti znak ne samo Herceg Novog već i Boke Kotorske.
- On je potvrdio da je pojedinac uvijek mjera novog i istinitog. On je slikare/pjesnik urbanog Mediterana .Njegova slika je dokument i lični doživljaj. Vojo udahnjuje život u bijeli papir i stvora oblike, a stvaralačkim djelanjem prizva dah života. Platna Voja Stanića ispunjena su magijskim sadržajem, kojim se slikar ruga ovom svijetu. Njegova poruga je protkana velikom ljubavlju za iznakažena stvorenja, koja leži u srcu onog koji kičicom pokušava da ih vrati među ljudska bića - rekao je Živković.
Z.Š.
Poezija i nagrade za kraj
Poslednje večeri „Trga od knjige” biće prestavljena zbirka poezije „Jedna uspomena na Herceg Novi” Božidara Dende. O ovom „iskrenom spisu o čovjekovoj borbi za ljubav i vjeru” govoriće književni kritičar Vlatko Simunović i autor. Prije zatvaranja ovogodišnje manifestacije biće dodijeljenje plakete „Trga od knjige”. Žiri u sastavu dr Ratko Božović, mr Đorđe Malavrazić i Vojislav Bulatović saopštiće imena dobitnika za izdavački poduhvat godine, najljepšu knjigu, dječiju knjigu godine i najbolju ediciju.
Lirski tren antičkog doba
Rukopis „Ka lepoti:erotološko čitanje Sapfine poezije” dr Jelene Pilipović autetičnog heleniste i naslednika Miloša Đurića, u izdanju novosadske „Akademske knjige”, koji je dobio nagradu „Nikola Milošević” za najbolju knjigu u oblasti filozofije, estetike i teorije književnosti i umjetnosti, prestavljen je na hercegnovskom „Trgu od knjige”. O antičkoj pjesnikinji Sapfo i osobenom pjesničkom doživljaju koji se proteže kroz vjekove od antičkog vremena do naših dana govorili su novinar magistar Đorđe Malavrazić i i autorka.
Jelena Pilipović je istakla da književna zaostavština pjesnikinje Sapfo se odlično slaže sa stavovima savremenog mislećeg čovjeka.
- Sapfo se nije bavila ni ratom ni mirom, ni politikom ni krivicom, već unutrašnjom dinamikom ljudskog bića. Antički svijet je bio naviknut da misli ljubav, da izgovara ljubav. Plašim se da mišljenje ljubavi danas polako počinje da isčezava, a izgovaranje ljubavi postaje banalno. Želja mi je bila da pokušam da pronađem mjesto slavne antičke pjesnikinje u civilizacijskom horizontu ljutske duševnosti – kazala je ona.
Svojim istraživanjem pokušala je da kroz vodeće motive (ljubav, smrt, san) ukaže na srodnost i razlike shvatanja čovjeka između epa i lirike.
- Ovdje, na „Trgu od knjige”, koji mi liče na one antičke trgove, pored Njegoševog portreta, željela sam da ukažem na one niti koji povezuju Safo i „Noć skuplja vijeka” Njegoš je jedna posebna vrsta genija, obrazovan pjesnik sa imanetnim čulnim iskustvom ali i iskustvom uznesenja - rekla je Pilipović.
Malavrazić je ukazao da je zajedničko i za Sapfo i za Njegoša erotski motiv koji se u oba slučaja dešava u svjetlosti mjesečine.
Z.Š.