Povodom obilježavanja 140. godina od osnivanja crnogorskog društva Crvenog krsta juče je u Cetinjskom manastiru služena liturgija, kao i pomen osnivačima i upokojenim dobrotvorima ove organizacije. Nakon liturgije i pomena, cetinjsko sveštenstvo zajedno sa delegacijom Crvenog krsta Crne Gore položilo je vijenac na spomen-ploču Crvenog krsta Crne Gore koja se nalazi u Cetinjskom manastiru.
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske podsjetili su da je do 1875. bilo dvadesetak društava crvenog krsta u Evropi, čije su zemlje 1863. potpisale Ženevsku konvenciju o ranjenicima. Potpisnici tog međunarodnog dokumenta formirali su 1864. Međunarodni komitet Crvenog krsta sa sjedištem u Ženevi. Konvencija o ranjenicima bila je upućena i Crnoj Gori. Rasplamsavanje ustanka u Hercegovini uticalo je na crnogorskog knjaza Nikolu da ubrzo potom odobri taj dokument, da ga potpiše i uvrsti tako svoju zemlju kao 22. člana međunarodne zajednice koji je ozakonio Ženevsku konvenciju o ranjenicima.
Za prvog predsjednika Društva crvenog krsta izabran je arhimandrit cetinjski Visarion Ljubiša. Počevši od Visariona Ljubiše, radom Crvenog krsta u Crnoj Gori će rukovoditi mitropoliti crnogorski sve do građanskog rata 1941. do 1945. godine, kada je cetinjska mitropolija nasilno uklonjena iz javnog života, pa samim tim i iz organizacije Crvenog krsta.Z.P.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
