Državne institucije potrošiće u ovoj godini 1.987.500 eura za jednokratne socijalne pomoći, iako je za Ministarstvo rada i socijalnog staranja opredijeljeno preko 117 miliona za socijalnu pomoć građanima. Ta sredstva opredijeljena su sa budžetskih pozicija više institucija, a nijesu jasni kriterijumi po kojima se taj novac troši, što budi sumnju u zloupotrebu.
Najviše novca za jednokratne socijalne pomoći ovogodišnjim budžetom predviđeno je za program „Socijalna, boračka i invalidska zaštita” Ministarstva rada i socijalnog staranja, za šta je planirano 700.000 eura. Sa programa Uprave za zbrinjavanje izbjeglica u tu namjenu je opredijeljeno 8.000 eura.
Sa programa „učenički i studentski standard” Ministarstva prosvjete namijenjeno je 420.000 eura za jednokratne socijalne pomoći.
Sa budžetske pozicije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), programa Uprave policije, namijenjeno je 375.000 eura za jednokratne socijalne pomoći. Sa programa „vanredne situacije i civilna bezbjednost” za tu namjenu je opredijeljeno 1.000 eura, sa „administracije” 1.000, a „upravni poslovi” još 15.000 eura.
Fond penzijskog i invalidskog osiguranja opredijelio je u tu namjenu 300.000 eura.
Iz budžeta Ministarstva odbrane, za program „Vojska“ namijenjeno je 40.000 eura za jednokratna socijalna davanja. Sa programa „administracija” opredijeljeno je 15.000 eura.
Za jednokratne socijalne pomoći Narodni muzej će potrošiti 20.000 eura. Ministarstvo ekonomije je opredijelilo 500 eura u tu svrhu. Za budžetske pozicije Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, programa Uprave za šume, namijenjeno je 20.000 eura za jednokratne socijalne pomoći. Sa programa Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Ministarstva za ljudska i manjinska prava za jednokratne socijalne planirano je da se utroši 20.000 eura.
Budžetom Državne revizorske institucije (DRI), sa programa „administracija i stambene potrebe” opredijeljeno je 15.000 eura za jednokratne socijalne pomoći. Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) u tu namjenu će utrošiti 5.000 eura.
Raspolaganje sredstvima opredijeljenim za jednokratne novčane pomoći dato je rukovodiocima institucija, ustanova i tijela, koji odlučuju o raspodjeli tog novca.
Jednokratne socijalne pomoći koje dodjeljuje Ministarstvo rada i socijalnog staranja preko centara za socijalni rad bile su jedan od osnovnih načina finansiranja (pred)izbornih aktivnosti Demokratske partije socijalista (DPS), što je objelodanjeno u aferi „Snimak”.
Nije transparentno na koji način se raspodjeljuju ova sredstava, u koje namjene, kome i po kojim kriterijumima. Ministarstvo rada i socijalnog staranja nadležni je organ za sprovođenje socijalne politike.
Masovne zloupotrebe socijalnih davanja i korišćenja državnih resursa u izborne svrhe postale su evidentne kroz aferu „Snimak” koju je „Dan” otkrio 2013. godine. U okviru te afere objavljeni su konkretni planovi funkcionera DPS-a kako da kroz budžetska sredstva obezbijedi zapošljavanje, prije svega članova te partije, čak i sa procjenom koliko jedno zapošljavanje donosi glasova.
U okviru afere „Snimak” utvrđena su dva načina isplate socijalne pomoći ugroženim licima. Prvi dolazi od Vlade, koja državnim budžetom namjenjuje sredstva Ministarstvu rada i socijalnog staranja, a taj resor ih dalje preusmjerava centrima za socijalni rad, koji vrše direktnu isplatu. Istraživački centar MANS-a ranije je otkrio da je Vlada uoči vanrednih parlamentarnih izbora 2012. i uoči predsjedničkih izbora održanih u aprilu 2013. godine, preusmjerila višestruko veće iznose za isplatu socijale centrima za socijalni rad. Drugi način isplate socijale je da ta sredstva daju lokalne samouprave, koje u svojim budžetima takođe raspolažu sredstvima za pomoć ugroženima. Taj novac se obično isplaćuje posredstvom sekretarijata za socijalno staranje ili odlukama predsjednika opština.A.O.
Zloupotreba
Kao jednokratne pomoći ranije su građanima isplaćivana sredstva i za štete izazvane vremenskim nepogodama, a u okviru afere „Snimak” je objavljeno da je i to korišćeno u cilju uticaja na političko opredjeljenje građana. Krajem decembra 2013. godine, uoči lokalnih izbora u Ulcinju, koji su održani u januaru 2014., bivše rukovodstvo te opštine odlučilo je da isplati 50.000 eura za naknade za elementarne nepogode, koje su se dogodile 2008. i 2009. Lica čija je šteta iznosila do 200 eura, isplaćivana su odmah, dok su iznosi za veće štete dijeljeni u tri rate. Nije poznato iz kojih je budžetskih izvora obezbijeđen ovaj novac. Uoči vanrednih parlamentarnih izbora 2012. godine, Vlada je iz budžetske rezerve povukla milion eura i preusmjerila ga opštinama za isplatu naknade štete.