Neophodno je sprovoditi kontinuiranu edukaciju inspektora, jer kada imamo obučenog inspektora, imamo i kvalitetan rad, ocijenio je u intervjuu za „Dan” direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović. On je najavio da je u narednom periodu, pored povećanja broja inspektora, neophodno ojačati informacioni sistem za zaštitu potrošača, kako bi građani bili bezbjedni kada su u pitanju opasni proizvodi. Vuksanović je naveo da Inspekcija rada mjesečno primi i po 150 inicijativa koje se u najvećoj mjeri odnose na kršenje radničkih prava.
Jeste li zadovoljni radom Uprave za inspekcijske poslove u 2016. godini?
– Uprava za inspekcijske poslove objedinjava 30 inspekcija i samim tim sa jedne strane nameće se odgovornost da se na što bolji način iskoordinira radom ovolikog broja inspekcija, a sa druge da ta koordinacija rezultira efikasnim i profesionalnim inspekcisjkim nadzorom. To je svakako veliki izazov sa kojim se, po mom mišljenju, Uprava uspješno suočava. U prošloj godini intenzivno smo radili i na ujednačavanju procedura postupanja inspektora na terenu i organizovanju zajedničkih kontrola kojima se postižu višestruki efekti, počev od bolje iskorišćenosti resursa, preko manje opterećenosti subjekata kontrole, do povećanja kvaliteta kontrola zbog kompleksnosti i sledljivosti inspekcijskog nadzora. Inspektori su do oktobra približno sproveli 100.000 kontrola, što ukazuje na naš predani rad tokom godine. Osim toga, kroz bolje planiranje inspekcijskih pregleda i praćenje rada inspektora, kao i kvalitetnije izvještavanje, omogućena je bolja analiza stanja u oblastima nadzora, što je svakako od uticaja na unapređivanje politika u pojedinim upravnim oblastima. U odnosu na prethodnu godinu, rad inspekcija je unaprijeđen kroz još bolju koordinaciju i planirane aktivnosti. Sa iskustvom više iz prethodne godine, u 2016. godini smo u velikoj mjeri doprinijeli uređenijem tržištu i većoj sigurnosti građana. Sigurno je da smo prepoznali i određene segmente u radu koje moramo dalje unapređivati i graditi. Cilj nam je da nastavimo sa stvaranjem inspekcijskog nadzora, koji će inspektori sprovoditi efikasno i u skladu sa propisima koji transponuju evropsko zakonodavstvo. Na taj način ostvarujemo punu funkciju rada Uprave za inspekcijske poslove i stvaramo potpunu sigurnost i povjerenje građana.
Šta će inspektorima UIP-a u 2017. godini biti u fokusu, i na čemu ćete Vi kao direktor posebno insistirati?
– Uprava za inspekcijske poslove će i tokom 2017. godine nastaviti sa dobrom praksom inspekcijskog nadzora i planiranjem istog na osnovu analize rizika. Nastavićemo sa realizacijom aktivnosti predviđenih strateškim dokumentima Vlade Crne Gore, a značajan dio njenih aktivnosti temeljiće se i na inicijativama fizičkih i pravnih lica. Takođe, u 2017. godini ćemo nastaviti sa podnošenjem predloga i sugestija za inoviranje pravnog okvira, kako bismo unaprijedili zakonske okvire po kojima sprovodimo inspekcijski nadzor. Fokus inspekcijskog nadzora će biti usmjeren na oblasti ekonomskog tržišta, preko elektroenergetike, rudarstva, zaštite prostora do šumarstva, informacionog društva, poštanskog saobraćaja i elektronskih komunikacija, prosvjete, dječje i socijalne zaštite itd. Neophodno je sprovoditi kontinuiranu edukaciju inspektora, kako bi bili „u koraku” sa novim propisima i svakodnevnim razvojem informaciono-komunikacionih tehnologija. Kada imamo obučenog inspektora, imamo i kvalitetan rad. U tom smislu, nastavićemo sa organizovanjem obuka i radionica kako u saradnji sa drugim releventnim organima na nacionalnom i međunarodnom nivou, tako i samoinicijativno.
Važan segment u radu Uprave je odgovarajuća informaciono-komunikaciona infrastruktura, pa je jedinstveni informacioni sistem cilj kome teži Uprava, a kreiraće se objedinjavanjem već postojećih informacionih sistema, njihovom nadogradnjom, kao i dodavanjem novih modula. Uspostavljanje ovakvog sistema iziskuje velika finansijska sredstva, što usložnjava proces realizacije planiranog jedinstvenog informacionog sistema.
Nedavno je premijer Duško Marković pozvao ministre da provjere medijske navode da se u pojedinim privrednim društvima poslodavci ne ponašaju adekvatno prema zaposlenima. Kakvi su rezultati kontrola nadležnih inspekcija u tom pravcu i da li ste zadovoljni postignutim rezultatima?
– Moram priznati da imamo veliki broj inicijativa kada je Inspekcija rada u pitanju. Mjesečno evidentiramo oko 150 inicijativa i one se obično odnose na kršenje radničkih prava. Međutim, imamo veliki broj incijativa bivših zaposlenih koji su imali novčana potraživanja prema bivšem poslodavcu, koje se podnose neblagovremeno, čime je Inspekcija rada spriječena da preduzima propisane mjere. Rok za takve inicijative je 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Uz to, treba pomenuti i inicijative povodom otkaza, kada zaposleni kojima je prestao radni odnos imaju velika očekivanja od Inspekcije rada, ali ova inspekcija ne može reagovati i preispitivati zakonitost i opravdanost otkaznih razloga, jer su rješenja o prestanku radnog odnosa konačna i mogu se osporavati samo pred nadležnim sudom ili pred Agencijom za mirno rješavanje radnog spora. S druge strane, Inspekcija rada je postigla dobre rezultate u velikom broju slučajeva gdje je inspekcijski nadzor ishodovao obezbjeđivanjem prava zaposlenih u punom kapacitetu.
Inspekcija rada će u 2017. godini nastaviti sa vršenjem inspekcijskog nadzora u cilju suzbijanja rada „na crno”. Posebno će se fokusirati na postupanje po zaprimljenim inicijativa, koje su svakako prioritet u radu. Takođe, nastaviće se intenzivne kontrole u dijelu zaštite i zdravlja na radu u cilju očuvanja zdravlja zaposlenih i preveniranja povreda na radu.
Da li anonimno podnošenje prijava iz oblasti radnih odnosa utiče na rad inspektora?
– Čest je slučaj da podnosioci prjava za zaštitu radnih prava ne ostave svoje kontakt podatke, već podnesu prijavu anonimno. To predstavlja određene poteškoće, jer zbog nemogućnosti kontakta i saradnje sa podnosiocima, inspektori nemaju dovoljno činjenica za valjano vršenje inspekcijskog nadzora i preduzimanje mjera, pa nekad ishod nije na očekivanom nivou. U cilju što kvalitetnijeg obavljanja inspekcijskog nadzora, u Inspekciji rada se savjetodavno djeluje, posebno ako se stranke obraćaju telefonom, kako bi pružile što više podataka za potpunije utvrđivanje činjeničnog stanja prilikom kontrola, uz napomenu da će identitet podnosioca inicijative biti zaštićen.
Kojim segmentom nadzora koji pokriva Uprava ste najmanje zadovoljni, odnosno šta smatrate da bi trebalo popraviti u narednom periodu?
– Da bismo mogli da poboljšamo rad Uprave, neophodno je prvo identifikovati probleme u vezi sa inspekcijskim nadzorom, što mi i radimo na redovnim sastancima kolegijuma, gdje se posebna pažnja posvećuje analizi ostvarenih rezultata kroz izvještaje i planiranje daljeg rada. Nesporno je da je neophodno obezbijediti dalje unapređivanje pravnog okvira u pojedinim oblastima i obezbijediti kontinuiranu edukaciju inspektora. Polazeći od problema koji su pratili inspekcijski nadzor u izvještajnoj godini, neophodno je, prije svega, jačati njene administrativne kapacitete (na šta upućuju i brojni zaključci Vlade, kao i preporuke iz izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore). Navedeno podrazumijeva prijem novih inspektora, kako bismo ojačali već postojeći tim inspektora.
U narednom periodu, pored uspostavljanja jedinstvenog informacionog sistema koji sam već pomenuo, potrebno je ojačati informacioni sistem za zaštitu potrošača, koji omogućava svim građanima Crne Gore da se informišu o svojim potrošačkim pravima i podnesu žalbu. Takođe, Uprava je, kao predstavnik Crne Gore, član Regionalne mreže za razmjenu informacija o opasnim proizvodima pronađenim na tržištima zemalja regiona, u okviru koje se obezbjeđuje visok nivo zaštite ekonomskih interesa potrošača, kao i zaštita potrošača i drugih korisnika od nebezbjednih proizvoda na tržištu. U daljem periodu je neophodno jačati navedenu mrežu kako bi naši građani bili bezbjedni kada su opasni proizvodi u pitanju.
A.O.
Aktivni u 14 poglavlja
Kakva je uloga Uprave u procesu evropskih integracija?
– Predstavnici Uprave, kroz učešće u radnim grupama za određeni broj pregovaračkih poglavlja, čine dio pregovaračkog tima u procesu evropske integracije Crne Gore. Treba naglasiti da je predstavnik Uprave šef radne grupe za Poglavlje 28 – Zaštita potrošača i zdravlja. Uprava je preko svojih predstavnika aktivno uključena u sledeća pregovaračka poglavlja 1 – Sloboda kretanja robe, 2 – Sloboda kretanja radnika, 3 – Pravo osnivanja preduzeća, 5 – Javne nabavke, 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informatičko društvo i mediji, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, 13 – Ribarstvo, 15 – Energetika, 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, 27 – Životna sredina, 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, 32 – Finansijski nadzor.