K
ada Ustavni sud bude želio da uvjeri javnost u to da do odluka ne dolazi po nagovoru, već po pravu i razumu, otvoriće svoja vrata za javnost i svojim primjerom će demonstrirati primjenu principa „pravo javnosti da zna”. Poslednjih godina Ustavni sud je odstupio od svoje ranije prakse i svoje sjednice zatvorio za javnost, zbog čega je u crnogorskom društvu presedan kada najviša instanca zaštite Ustava dozvoli da se o najosjetljivijim pravima raspravlja u četiri zida.
Iako Zakon o Ustavnom sudu propisuje da je rad Ustavnog suda javan, čelnici te institucije najčešće smatraju da se javnost obezbjeđuje saopštenjima, koja nerijetko nijesu jasna ni pravnim stručnjacima. Član 4 Zakona o Ustavnom sudu propisuje situacije kada rad te institucije ne može biti javan, ali se radi o izuzecima.
– Javnost rada se obezbjeđuje objavljivanjem odluka Ustavnog suda, objavljivanjem saopštenja o sjednicama na internet stranici Ustavnog suda, održavanjem javne rasprave u postupku pred Ustavnim sudom, održavanjem konferencija za medije i na drugi način. Ustavni sud može isključiti javnost samo radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, javnog reda i morala u demokratskom društvu, kao i radi zaštite interesa maloljetnika i privatnosti učesnika u postupku. Isključenje javnosti ne odnosi se na učesnike u postupku i njihove punomoćnike. Sudija ne može javno iznositi svoje mišljenje o pitanju koje je predmet spora pred Ustavnim sudom – precizirano je u zakonu.
Viši pravni zastupnik u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović smatra da razloge nepoštovanja Ustava i Zakona o Ustavnom sudu koji propisuje da je rad suda javan kao i odgovore odstupanja od ranije prakse treba tražiti od predsjednika Ustavnog suda Crne Gore Dragoljuba Draškovića. Ona ističe da javnost ima pravo da zna zašto se bira netransparentan pristup i šta stoji iza odluke da sjednice ovog suda budu zatvorene za javnost suprotno zakonu.
– Ako je u krivičnim postupcima pred redovnim sudovima dozvoljeno prisustvo javnosti, nema nikakvog razumljivog razloga da Ustavni sud, preko čijih odluka bi trebalo da učimo o pravu i adekvatnoj primjeri prava i međunarodnih pravnih standarda, bude zatvorena institucija – kazala je Kaluđerovićeva za „Dan“.
Smatra da je veoma važno da se učimo otvorenosti, te da upravo u tome prednjače one institucije koje su u svojim poljima djelovanja pozicionirane kao vrhovni autoritet.
– I zato nema opravdanja da rad Ustavnog suda ne bude kontinuirano otvoren za zainteresovanu javnost – dodaje ona.
Kaluđerovićeva smatra da bi Ustavni sud, kao najviša instanca koja štiti Ustav, trebalo da bude uzor drugim sudovima u transparentnosti i da praktično demonstrira princip „pravo javnosti da zna”.
– Samo se može ograničiti podatak koji je oglašen stepenom tajnosti, u slučaju vođenja istrage i u postupku izviđaja, i u tim slučajevima samo do pravosnažnosti takvog postupka. A znamo da Ustavni sud nema takvih ograničenja, i zato ne postoji nijedan razlog da i njegov rad bude tajan. Uostalnom, takav rad ne može doprinijeti ni inače urušenoj reputaciji Ustavnog suda – ukazala je Kaluđerovićeva.
Kako navodi, Crna Gora je upravo proslavila prvu petoljetku crnogorskih pregovora sa Evropskom unijom, dodajući da je utisak da mnogo toga što se primjenjuje u praksi značajno odstupa od najboljih evropskih praksi.
– Zabrinjavajuće su ocjene Evropske komisije iz nedavno objavljenog nezvaničnog radnog dokumenta o trenutnom stanju u oblastima poglavlja 23 i 24, gdje se u dijelu oko pravosuđa jasno konstatuje da „zakonodavni okvir za jačanje nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa još nije u potpunosti primijenjen”, kao i da je „bilans ostvarenih rezultata u sprovođenju disciplinske odgovornosti i etičkih kodeksa sudija i tužilaca i dalje ograničen”. Kada se ovome doda zatvorenost institucija, kao u ovom slučaju Ustavnog suda, zabrinutost i način njihovog odlučivanja samo se pojačava – naglasila je Kaluđerovićeva.
Izvršni direktor Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević poručila je da sudije ne treba da se kriju iza institucija, nego da javno stoje iza svog stava.
– Kada Ustavni sud bude želio da uvjeri javnost u to da do odluka ne dolazi po nagovoru, već po pravu i razumu, otvoriće sjednice na kojima se raspravlja za javnost, objavljivaće odluke i izdvojena mišljenja sudija koji se sa većinom ne slažu. Dobro argumentovana izdvojena mišljenja i u američkom Vrhovnom sudu i Evropskom sudu za ljudska prava bila su nagovještaj budućih promjena, pa je važno da javnost za njih sazna. Isto mislim da je veoma važno da se sudije ne kriju iza institucije nego da stoje iza svoga stava i da se javno objavljuje ko je kako glasao – kazala je „Danu” Gorjanc Prelević.
A.O.
Politički uticaj
Snežana Kaluđerović iz CGO-a navodi da je Ustavni sud institucija koja se bavi kolektivnom zaštitom građana od neustavnih kategorija, a naročito od, kako dodaje, nerijetkih neustavnih zakonskih normi kojima se mogu povrijediti brojna ljudska prava sprovodeći ih kroz složen državni aparat.
– Zatvorenost rada takve institucije otvara i pitanje mogućih neprimjerenih političkih uticaja, kao i izbjegavanja odgovornosti da se jasno i personalno stane iza donesenih odluka pred lice javnosti – smatra ona.
Bez odgovora
Iz Ustavnog suda nijesu odgovarali na pitanja „Dana”, poslata 28. juna, zbog čega svaka sjednica Ustavnog suda nije javna, odnosno otvorena za javnost. Iz te institucije nijesu kazali zašto u praksi imamo situaciju da su presedani javne sjednice, niti da planiraju da takvu praksu promijeni u narednom periodu.