Uprkos tome što poslovni ambijent postaje sve bolji, što potvrđuje i Duing biznis izvještaj Svjetske banke, na kom je Crna Gora napredovala za šest mjesta, i što je nastavljeno sa pojednostavljivanjem procedura i skraćivanjem rokova za dobijanje dozvola, ima još mnogo toga da se uradi, smatra direktor Montenegrobiznis alijanse Zoran Vulević.
–Veliki problem za biznis predstavljaju neuređene zemljišne knjige, odnosno katastri, sporost sudskih procedura u privrednim sporovima – izvršenje ugovora, sistem javnih nabavki, kao i višegodišnji problem nelikvidnosti i otežana naplata potraživanja, kao i obezbjeđenje kvalitetnih finansijskih sredstava – kazao je Vulević za ,,Dan”.
Prema njegovim riječima, MBA će i u ovoj godini nastaviti sa aktivnostima na stvaranju kvalitetnijeg ambijenta za razvoj biznisa.
–Fokusiraćemo se na sektore strateškog karaktera za ukupan razvoj. To su sektori energetike, poljoprivrede, turizma i građevinarstva. Naše angažovanje u sektoru energetike biće intenzivirano kroz rad odbora MBA za energetiku, a planiramo da formiramo odbore i u ostalim strateškim sektorima – rekao je Vulević.
MBA će nastaviti sa organizovanjem okruglih stolova na teme koje se tiču biznisa i intenziviranja saradnje privatnog i javnog sektora, saradnje sa finansijskim i obrazovnim institucijama.
Nakon potpisivanja sporazuma između MBA i Investiciono-razvojnog fonda, kaže Vulević, u početku je vladalo veliko interesovanje članova MBA.
–Činjenica je da se mali broj naših članova obratio IRF za kreditni aranžman. Jedan kredit će se ipak realizovati u ovoj godini – rekao je Vulević.
On je istakao da su bankarske kamate visoke.
–Niže kamatne stope povećale bi tražnju za kreditima, što bi pomoglo ublažavanju problema nelikvidnosti. Međutim, zakon ponude i tražnje, jedan od osnovnih zakona ekonomije, čini svoje. Dok god ima tražnje po sadašnjim kamatnim stopama, one neće padati – rekao je Vulević i istakao da nijedno ograničenje nije dobro za biznis, ma koliko na prvi pogled izgledalo neophodno.
Po njegovim riječima, period nakon investicionog buma je period laganog opadanja privrednih aktivnosti, što je bilo i očekivano.
–Problem nelikvidnosti javlja se kao vodeći problem koji utiče na poslovanje preduzeća. Zbog svega toga, došlo je do smanjenja privrednih aktivnosti, pa je posledica takvog stanja i veliki broj preduzeća u blokadi – rekao je on.
Vulević je istakao da su porezi jedna od najvećih komparativnih prednosti Crne Gore.
–Takvu reputaciju nikako ne treba narušavati, a to smo donekle učinili povećanjem PDV-a i uvođenjem kriznog poreza – rekao je on.
Stav MBA je da je autoput neophodan.
–To je investicija koja se gradi jednom u sto godina i ima ogroman značaj za budući razvoj, i u tom kontekstu je treba posmatrati –istakao je Vulević.
On je dodao da nije za potcjenjivanje ni to što će u tom projektu biti angažovano minimum 30 odsto crnogorskih podizvođača, pa će izgradnja autoputa imati multiplikativni efekat na ukupnu ekonomiju, posebno na sektor građevinarstava, turizma i poljoprivrede.
–Što se tiče vladine odluke o oslobađanju kineskog investitora od poreza i carina, iznenađujuća je ovolika priča oko toga jer su i do sada svi projekti koji se finansiraju i koji će se finansirati iz sredstava Evropske investicione banke, EBRD, KFW, čak USAID-a i IPA, takođe oslobođeni od plaćanja carina i poreza – rekao je Vulević.J.V.
Ima interesovanja za male
hidroelektrane
Vulević smatra da su prošlu godinu u ekonomskom smislu obilježile investicije na makronivou. Pored autoputa, to je investicija Azmont investmenta, koji u Kumboru gradi turistički kompleks Porto Novi, kao i najavljene investicije u izgradnju malih hidroelektrana.
MBA je prepoznata kao poslovna asocijacija koja se dugi niz godina bavi pitanjima vezanim za sektor energetike.
– Jedna od naših aktivnosti na koju posebno ukazujemo odnosi se na gradnju malih hidroelektrana, kao veoma važnog podsticaja za razvoj porodičnog biznisa na sjeveru naše države. Brojne su lokacije na kojima se mogu izgraditi elektrane ove snage. Aktivnosti odbora MBA za energetiku biće usmjerene na podsticanja lokalnih samouprava da se intenzivnije okrenu razvoju energetike. Cijena gradnje po kilovatu za elektrane ovog tipa kreće se na nivou od oko 1.500 eura. Sve to je dobra prilika da se uključe finansijske institucije i podrže ove projekte, jer zainteresovanih investitora zaista ima – rekao je Vulević.