Postojeći Zakon o kulturi je neophodno izmijeniti, prevashodno jer ne stvara ključne pretpostavke za uspostavljanje principa demokratičnosti i transparentnosti u oblasti kulture što je osnov za vođenje kvalitetne kulturne politike, navode prof. dr Jelisava Kalezić i doc. dr Branka Bošnjak, poslanice Demokratskog fronta.
- Praćenjem primjene Zakona o kulturi utvrđeno je da za sedam godina Ministarstvo kulture nije uspjelo da stvori normativne mogućnosti za punu primjenu zakona. Od 13 podzakonskih akata koji su trebali da prate Zakon o kulturi, doneseno ih je ukupno četiri, od čega samo jedan u zakonom predviđenom roku – navode Kalezić i Bošnjak u saopštenju za medije povodom stavljanja u skupštinsku proceduru Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kulturi i Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Poslanice DF-a smatraju da su potrebne izmjene i dopune Zakona o kulturi, kako bi se „stvorio normativni osnov za uspostavljanje meritokratskog principa u odlučivanju i upravljanju u kulturi i samim tim za depolitizaciju ustanova kulture”. Tako će se, navode one, postići da strategiju i prioritetne ciljeve utvrđuju najkompetentniji stručnjaci, a ne predstavnici političkih partija na vlasti. Kalezić i Bošnjak predlažu da donošenje Nacionalnog programa razvoja kulture bude izmješteno iz nadležnosti Vlade Crne Gore u nadležnost Skupštine Crne Gore, a u cilju uspostavljanja konsenzusa o najznačajnijim strateškim pitanjima za djelovanje u ovoj oblasti. Osvrnule su se i na postojanje i rad Nacionalnog savjeta za kulturu, čiji dosadašnji rad ocjenjuju negativno, a čijim članovima je istekao mandat. „Nijesmo upoznati da je Nacionalni savjet tokom mandata izradio neku analizu, izvještaj ili predlog, niti čak da je izrazio zabrinutost za stanje kulturne baštine, deprofesionalizaciju u ustanovama kulture i sl” navode poslanice.
Kalezić i Bošnjak smatraju nezadovoljavajućim dosadašnje rješenje da ministar kulture predlaže članove Nacionalnog savjeta. Po njima, u novi zakon treba unijeti mogućnost da to rade stručnjaci i umjetnici iz svih oblasti kulture, univerzitetske zajednice, civilnog sektora i predstavnici manjinskih naroda.
- Bitna novina koja se uvodi predloženim zakonom je uvođenje instituta javnog konkursa za izbor direktora javnih ustanova čiji je osnivač država. Zakonsko rješenje po kojem direktore javnih ustanova čiji je osnivač država imenuje i razrješava ministar smatrali smo posebno spornim. Zbog toga predlažemo da se u postupku imenovanja direktora primjenjuje transparentna procedura koja ima za cilj profesionalizaciju izbora, a ne da se na čelo nacionalnihinstitucija postavljaju direktori na osnovu partijsko-klanovskog ključa – predlažu Kalezić i Bošnjak.
Poslanice DF-a traže i izmjene Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Kako ističu, iako zakon ima dobrih rješenja, ne sprovodi se u djelo ili se laički tumači. Kako navode Kalezić i Bošnjak, „došle smo do informacija i dokumenata koji su poražavajući ne samo u dijelu koji se odnosi na poštovanje zakona, već i s aspekta poštovanja stručnih i profesionalnih postulata i da je stanje lošije nego prije stupanja na snagu zakona”. One traže i da se ponovo na scenu vrati Zavod za zaštitu spomenika kulture iz čije je transformacije nastala Uprava za zaštitu kulturnih dobara, i to kao „organ državne uprave”. Kalezić i Bošnjak ističu i da je potrebno povećati broj stručnih radnih mjesta, smanjenih za 50 odsto, nakon koje je došlo nakon transformacije 2011. godine.
Poslanice DF-a smatraju i da bi novi zakon trebao konačno regulisati promet kulturnih dobara, umjetnina i antikviteta, i precizirati zakonske odredbe u pogledu rokova za izvršavanje zakonskih postupaka i uslova za obavljanje poslova na zaštiti kulturnih dobara.
Ž.J.
Kontrolisati konkurse za sufinansiranje
- U dijelu koji se odnosi na sufinasiranje programa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva evidentno je da ne postoji transparentnost u postupku rada komisija, da je prisutno favorizovanje određenih pojedinaca i organizacija, a ne postoji ni kontrola u realizaciji dodijeljenih sredstava, čemu između ostalog doprinose i loša rješenja u sadašnjem zakonu. U cilju obezbjeđenja ravnopravnog odnosa prema svim subjektima koji učestvuju na konkursima predlaže se definisanje jasnih kriterijuma za vrednovanje projekata koji bi garantovali odlučivanje po principu kvaliteta i značaja projekta - navode poslanice DF-a.