Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Novi obračun u Baru, Škeroviću se bore za život * Tražim zaštitu od prijetnji vlasti * Vladu da formiramo sa opozicijom * Na Morači planiraju osam hidroelektrana * Pozorište u znaku nagrada * Novi obračun u Baru, Škeroviću se bore za život * Tramp vodi
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 02-11-2016

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Dritan Abazović, funkcioner Građanskog pokreta URA :
Nakon dešavanja tokom izbornog dana i na sjednici DIK-a, jasno je da je režim spreman na sve da krivotvori volju građana.

Vic Dana :)

Prolazi Mujo u odjelu kraj pauk službe i vidi da mu dižu juga, a kraj juga je stajao napucani mercedes. Kaže Mujo:
- Lako ti je dignut juga, hajde digni mog mercedesa.
Vozač ljut podigne mercedesa, a Mujo sjedne u juga i ode kući.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav
Holivud kao oružje Kulturološki imperijalizam najbolje reprezentuje tzv. meku moć, ili bolje reći moć da navedete nekog da čini ono što vi želite, bez upotrebe fizičke sile
Dan - novi portal
Pi­še: Vla­di­slav Daj­ko­vić


Ame­rič­ki iden­ti­tet stva­rao se kroz re­la­tiv­no krat­ku isto­ri­ju. Uro­đe­ni osje­ćaj da su baš oni oda­bra­ni, kre­i­rao je jav­no mi­šlje­nje o sop­stve­noj iz­u­zet­no­sti kao na­ci­o­nal­noj ide­o­lo­gi­ji. Srž ove ide­o­lo­gi­je je za­pra­vo mi­šlje­nje da su SAD je­din­stve­ne, te da je nji­ho­va du­žnost da oslo­ba­đa­ju dru­ga dru­štva i spro­vo­de (či­taj: iz­vo­ze) na­če­la de­mo­kra­ti­je ši­rom svi­je­ta.
To mi­šlje­nje po­či­va na stu­bo­vi­ma ka­pi­ta­li­stič­kog si­ste­ma i per­so­ni­fi­ko­va­no je kroz, sa­da već ču­ve­ni, „ame­rič­ki san“. Kul­tur­na in­du­stri­ja SAD na če­lu sa Ho­li­vu­dom po­sled­njih de­ce­ni­ja bi­la je glav­no sred­stvo za stva­ra­nje i ja­ča­nje na­ci­o­nal­nog iden­ti­te­ta, me­đu­na­rod­nog imi­dža ze­mlje, ali ta­ko­đe i sred­stvo ko­je je po­naj­bo­lje po­ka­za­lo ne­do­stat­ke tog si­ste­ma.
Isto­rij­ski po­sma­tra­no, ka­da su pr­vi Evro­plja­ni do­šli bro­dom Mayflo­wer u Sje­ver­nu Ame­ri­ku osje­ćaj raz­li­či­to­sti raz­vi­jao se pod uti­ca­jem či­nje­ni­ce da su ri­jet­ki me­đu nji­ma svo­je­volj­no na­pu­sti­li svo­ja og­nji­šta vo­đe­ni že­ljom da na­pra­ve ži­vot­nu pro­mje­nu, dok je ve­ći­na za­pra­vo bi­la prog­na­na –  kao osu­đe­ni­ci za naj­te­ža kri­vič­na dje­la ili po­li­tič­ki iz­gna­ni­ci.
U tom smi­slu, ise­lje­ni­ci su od stra­ne en­gle­ske kru­ne bi­li pre­po­zna­ti kao gra­đa­ni dru­gog re­da. To je, na dru­goj stra­ni, iza­zva­lo po­tre­bu za kre­i­ra­njem no­vog (na­ci­o­nal­nog) iden­ti­te­ta i pod­sta­klo že­lju za pot­pu­nim osa­mo­sta­lje­njem. S tim u ve­zi, ise­lje­ni­ci su po­če­li da od­bi­ja­ju sve što je po­ve­za­no s Evro­pom, bri­tan­skom kru­nom i fe­u­da­li­zmom. Pre­ma Ber­ma­nu (Mor­is Ber­man), upra­vo ovi do­ga­đa­ji su de­fi­ni­sa­li nji­hov ne­ga­tiv­ni iden­ti­tet ili iden­ti­tet za­sno­van na ne­ga­ci­ji, po­ri­ca­nju tj. “mo­žda ne zna­mo šta smo, ali zna­mo šta ni­smo”. Osta­vlja­njem sta­rog si­ste­ma vri­jed­no­sti iza njih, oni su stva­ra­li no­vi si­stem na te­me­lju ide­o­lo­gi­je de­mo­kra­ti­je i slo­bo­de.
Me­đu­tim, po­tre­ba za ne­ga­ci­jom i da­lje je u sa­moj bi­ti nji­ho­vog iden­ti­te­ta.
Iako je ka­sni­je, sve­to troj­stvo ame­rič­kog iden­ti­te­ta for­mu­li­sa­no kao kom­bi­na­ci­ja tri ele­men­ta: ži­vo­ta, slo­bo­de i po­tra­ge za sre­ćom, on se i da­lje te­me­lji na stal­noj po­tre­bi bi­ti­sa­nja u su­prot­no­sti s ne­čim. Kon­fr­on­ta­ci­ja je i da­lje neo­p­hod­na ka­ko bi se na­ci­ja ho­mo­ge­ni­zo­va­la ali i ka­ko bi se skre­nu­la pa­žnja sa go­ru­ćih unu­tra­šnjih pro­ble­ma, ka­ko pri­mje­ću­je so­ci­o­log Mor­is Ber­man. Ame­rič­ki „Manifest Destiny“ je vr­lo po­pu­la­ran na­čin raz­mi­šlja­nja ili uvje­re­nja, ko­ji se od­no­si na to da je ame­rič­ki si­stem vla­sti pot­pu­no dru­ga­či­ji i di­ja­me­tral­no su­pro­tan od evrop­skog i da ame­rič­ka na­ci­ja ima pu­no pra­vo da stva­ra i bi­ra sop­stve­nu sud­bi­nu. Vo­de­ći se ti­me, in­si­sti­ra­lo se na stva­ra­nju sop­stve­ne ide­o­lo­gi­je i spe­ci­fič­nih sred­sta­va nje­ne po­pu­la­ri­za­ci­je.
U tom kon­tek­stu, kul­tu­ro­lo­ški im­pe­ri­ja­li­zam je da­nas je­dan od naj­va­žni­jih i naj­moć­ni­jih sred­sta­va za ši­re­nje sop­stve­ne ide­o­lo­gi­je i ostva­re­nje glo­bal­ne do­mi­na­ci­je. Ko po­sje­du­je pri­mat u kul­tu­ri, po­sje­du­je  moć. Sje­di­nje­ne Dr­ža­ve i te ­ka­ko ima­ju svi­jest o to­me i ko­ri­ste kul­tu­ru kao oruž­je za vla­da­nje svi­je­tom. Ta­ko­đe, kul­tu­ro­lo­ški im­pe­ri­ja­li­zam naj­bo­lje re­pre­zen­tu­je tzv. me­ku moć, ili bo­lje re­ći moć da na­ve­de­te ne­kog da či­ni ono što vi že­li­te, bez upo­tre­be fi­zič­ke si­le.
Iako po­sto­je mno­go­broj­ni pri­mje­ri ko­ri­šće­nja me­ke mo­ći (soft power), u na­me­ta­nju po­želj­nih po­tro­šač­kih obra­za­ca (gar­de­ro­ba, mu­zi­ka, hra­na), de­fi­ni­tiv­no na­bo­lji pri­mjer je­ste Ho­li­vud sa svo­jom film­skom pro­duk­ci­jom. Prem­da pr­ven­stve­no na­pra­vlje­ni u svr­hu za­ba­ve i za­bo­ra­vlja­nja tmur­ne sva­ko­dne­vi­ce, fil­mo­vi ima­ju ogro­man uti­caj  na svo­ju pu­bli­ku (sko­ro ci­je­li svi­jet) sa svo­jim su­bli­mi­nal­nim po­ru­ka­ma.
Fil­mo­vi Ho­li­vu­da, uobi­ča­je­no, pred­sta­vlja­ju Sje­di­nje­ne Ame­rič­ke Dr­ža­ve kao ze­mlju sa sa­vr­še­nim si­ste­mom, tzv. “raj na ze­mlji”. Fil­mo­vi obič­no po­či­nju sa sce­na­ma ve­li­kih i li­je­po ure­đe­nih ku­ća, sa či­jih kro­vo­va se vi­jo­ri „stars and stri­pes” za­sta­va. Sva­ko že­li ži­vje­ti po­put po­ro­di­ca iz ovih fil­mo­va, film­skom ostva­re­nju „ame­rič­kog sna”: ve­li­ka ku­ća, vi­še od jed­nog auto­mo­bi­la, bez­bri­žnost ko­ju re­flek­tu­je sa­vr­šen ras­po­red da­na, ko­ji uglav­nom po­či­nje do­ruč­kom sa ži­ta­ri­ca­ma i mli­je­kom, po­znat u ne­kim di­je­lo­vi­ma svi­je­ta kao ka­pi­ta­li­stič­ki do­ru­čak.
Ovaj ste­re­o­tip ho­li­vud­skih fil­mo­va ima ogro­man pro­pa­gan­di uti­caj. SAD upra­vo na­sto­je da do­ka­žu da su fil­mo­vi ko­ji do­la­ze iz Ho­li­vu­da sli­ka re­al­ne si­tu­a­ci­je u ze­mlji, te da su ne­ras­ki­di­vo po­ve­za­ni sa zva­nič­nom po­li­ti­kom Bi­je­le Ku­će. Re­ci­mo, u vri­je­me naj­ve­će eko­nom­ske kri­ze 2008 slu­čaj­no ili ne, po­ja­vlju­ju se fil­mo­vi ko­ji pred­sta­vlja­ju SAD kao naj­ja­ču voj­no-eko­nom­sku si­lu, ili ra­ni­je, ve­o­ma če­sti fil­mo­vi to­kom i na­kon Hlad­nog ra­ta gdje su na­ro­di ju­go­i­stoč­ne Evro­pe ne­ri­jet­ko pri­ka­za­ni kao te­ro­ri­sti i zlo­čin­ci ko­ji že­le da ugro­ze ame­rič­ke na­ci­o­nal­ne in­te­re­se, dok su ho­li­vud­ski ju­na­ci pred­sta­vlje­ni kao an­ti­pod ovom ste­re­o­ti­pu: ne­u­stra­ši­vi bor­ci za slo­bo­du i prav­du, bor­ci pro­tiv te­ro­ri­sta pa čak i van­ze­ma­lja­ca. Ovaj film­ski kli­še je za­pra­vo ho­lo­gram­ska pro­jek­ci­ja sa­me bi­ti ame­rič­kog eks­ep­ci­o­na­li­zma.
Po­gub­nost ide­o­lo­gi­je  „ame­rič­ke iz­u­zet­no­sti”  se ogle­da u to­me što je pot­pu­no is­kri­vi­la sli­ku i pred­sta­vu ko­ju Ame­ri­kan­ci ima­ju o se­bi sa­mi­ma. Oni (Ame­ri­kan­ci prim. aut.) mi­sle da su pot­pu­no sa­vr­še­ni. Na ra­čun to­ga se po­sta­vlja pi­ta­nje ka­ko je mo­gu­će pro­mi­je­ni­ti ne­što (nabo­lje) ka­da je već sa­vr­še­no? Ame­rič­ka iz­u­zet­nost je ob­li­ko­va­la na­ci­ju u tom smi­slu da je na­rod usvo­jio vje­ro­va­nje da su oni iza­bra­ni od stra­ne Bo­ga da bu­du nje­go­vi iza­sla­ni­ci u svi­je­tu i da su SAD za­pra­vo ‘’grad na br­du’’ (John Win­throp). Osje­ćaj sve­mo­ći i vje­ra u oprav­da­nost sop­stve­nih po­stu­pa­ka u po­li­tič­kom kon­tek­stu funk­ci­o­ni­še kao „ro­le of God”.
Me­đu­tim, kri­stal­no je ja­sno da SAD svo­ju ide­ju de­mo­kra­ti­je ne spro­vo­de jer su vo­đe­ni od Bo­ga, kao što tvr­de. To ra­de jer su vo­đe­ni pro­fi­tom i že­ljom da us­po­sta­ve i sa­ču­va­ju svo­ju do­mi­na­ci­ju u svi­je­tu. Ame­rič­ka iz­u­zet­nost je stvo­re­na od stra­ne ma­le, ali pa­žlji­vo pro­bra­ne gru­pe lju­di, tvr­di so­ci­o­log i pi­sac Wright-Mills. Ova ma­la gru­pa do­no­si naj­va­žni­je od­lu­ke, upra­vlja voj­skom, bi­ra pred­sjed­ni­ke i vo­di naj­u­spje­šni­je kom­pa­ni­je. Ova gru­pa (eli­ta) ko­ri­sti ‘’iz­u­zet­nost’’ za iste svr­he ko­je su ko­ri­sti­li i ame­rič­ki oci (Founding fathers) pri­li­kom osni­va­nja Ame­ri­ke. Po­me­nu­ta eli­ta na­sto­ji da pu­tem ove ide­o­lo­gi­je stvo­ri am­bi­jent u ko­jem po­sto­ji pri­vid ka­ko su od­lu­ke ko­je su oni do­ni­je­li za­pra­vo od­lu­ke cje­lo­kup­ne ame­rič­ke jav­no­sti, te da su do­ni­je­te u ko­rist dr­ža­ve, a ne njih sa­mih.
No, iz­van ovog ide­o­lo­ški kon­stru­i­sa­nog eks­pla­na­tor­nog mo­de­la zbi­lje, po­sto­ji či­ta­va (ne)skri­ve­na re­al­nost. Na­i­me, me­đu sa­mim Ame­ri­kan­ci­ma po­sto­je ogrom­ne, pa čak i ne­pre­mo­sti­ve, kla­sne i so­ci­jal­ne raz­li­ke ko­je se per­so­ni­fi­ku­ju kroz isto­rij­ski vi­sok jav­ni dug, dav­no pro­bi­je­ne kre­dit­ne li­mi­te, bes­kraj­ne stu­dent­ske po­zaj­mi­ce, i kon­stant­ne ra­to­ve.
Ova ide­o­lo­gi­ja se po­ka­za­la dvo­sloj­nom, sa­mim tim što iz­nad iza­bra­nih (ame­rič­ko dru­štvo) po­sto­je “vi­še” iza­bra­ni (eli­ta). Za­klju­čak upu­ću­je na to da ame­rič­ko sta­nov­ni­štvo ži­vi u ne­zna­nju, pod kon­tro­lom ma­le gru­pe lju­di, du­bo­ko ušu­ška­no u la­žni sjaj amerč­kog sna.
Onog tre­na kad se svi­jest ame­rič­kog na­ro­da pro­bu­di, po­bu­ni i shva­ti da re­al­nost ni­su ho­li­vud­ski fil­mo­vi, ri­ja­li­ti pro­gra­mi, vi­deo-igri­ce  i us­kra­ti eli­ti moć da vla­da svi­je­tom i do­no­si od­lu­ke u ime cje­lo­kup­ne ame­rič­ke na­ci­je, ne sa­mo ame­rič­ko sta­nov­ni­štvo, već i či­tav svi­jet, kre­nu­će sna­žno na­pri­jed, oslo­bo­đen spre­ga ko­je su ga dosad spu­ta­va­le i ko­či­le ra­znim vje­štač­ki iza­zva­nim kri­za­ma i ra­to­vi­ma.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"