Visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta Hojt Brajan Ji kazao je u Senatu da Rusija produbljuje napore kako bi izvršila „maligni uticaj” na Balkanu.
Govoreći pred potkomitetom za spoljne poslove u srijedu, Ji je naveo da je cilj SAD da promovišu mir i stabilnost u regionu, te da su razvile više načina da odvrate „maligni uticaj” Rusije, istakavši da angažovanje SAD na Balkanu obezbjeđuje i sigurnost EU i SAD, prenio je juče Radio Slobodna Evropa.
– Etničke tenzije na Balkanu ponovo su počele da rastu. Nedavno nasilje u Makedoniji potcrtava ozbiljnost njihovih političkih problema. Kako je napredak u dijalogu između Srbije i Kosova u zastoju, stabilnost na Balkanu ostaće ranjiva – istakao je Ji, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju.
On je kazao da ruski napori uključuju i ohrabrivanje manjeg entiteta Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, na secesiju, pri čemu je BiH u riziku da postane propala država, dok je širom regiona nacionalizam u porastu, a retorika domaćih političara stvara izrazite podjele.
On je, više puta, upozorio na „maligni uticaj” Rusije, a na pitanje šta su po njegovom mišljenju ciljevi Kremlja u regionu, odgovorio je da je veoma teško predvidjeti ili čitati misli ruskog predsjednika Vladimira Putina.
– Ali, na osnovu pokušaja poslednjih mjeseci u regionu, mogu reći da nam se čini da su težili povećanju uticaja, pokušali da ih odvrate od okretanja zapadnim institucijama, EU i NATO-u, i da što je moguće više stvore zavisnost tih država od Rusije – tvrdi taj američki zvaničnik.
On smatra da se tu ne radi o velikoj strategiji, već prije o oportunističkom pristupu, „kako oslabiti određene vlade koje teže Zapadu da bi država postala što je više moguće zavisna i prijateljska sa Rusijom”.
– Tu je i komercijalni interes, na primjer u energetskoj oblasti, da bi povećali zavisnost u Evropi i na Balkanu od ruskih izvora – naveo je Ji.
On je rekao da humanitarni centar Rusije u Nišu vrlo moguće ima za krajnji cilj uticanje na formiranje javnog mnjenja, istakavši da je u pogledu tog centra i ruskih zahtjeva za poseban status te ustanove veoma važno biti oprezan jer SAD ne vjeruju da su tu namjere čiste.
Na pitanje da li je optimista kada je riječ o pomirenju Beograda i Prištine, Ji je potvrdno odgovorio, iako je ocijenio da je napredak usporen i trenutno bolan, i da se ne može reći da će biti lako primijeniti sporazume, ali je kao ključan element naglasio posvećenost EU i SAD da pomognu u tom procesu.
On je rekao i da SAD podržavaju formiranje vojske Kosova, ali kada se za to ispune svi uslovi jer, kako je pojasnio, ta strategija uključuje da se sa njom saglase sve strane u Vladi, uključujući i srpsku manjinu.
On tvrdi da je cilj SAD da promivišu mir i stabilnost u regionu, s fokusom na borbi protiv korupcije i vladavini prava i zakona, kao i na reformama koje su kamen temeljac američke strategije. – Povećanje transparentnosti i odgovornosti vlada pomaže u odvraćanju ruskih napora da iskoriste korupcijsku praksu i učine države ranjivijim na njihov pritisak – kazao je Ji.
O uticaju Rusije na Balkan govorili su i drugi panelisti u Senatu, pri čemu je Gregori Miks, potpredsjednik i demokratski senator, kritikovao najavljene budžetske rezove u Stejt departmentu jer se, kako je naveo, plaši šta će u tom slučaju biti sa američkim mjestom u svijetu i šta će to značiti za region Balkana.
– Administracija ne daje našim diplomatama oruđe i ljudske resurse da bi djelovali na diplomatskom planu na Balkanu na dnevnoj bazi. Ako se time ne pozabavimo, vakuum će rasti, a u taj prostor će doći Kremlj koji će iskoristiti probleme na terenu – ocijenio je Miks, tvrdeći da je „korumpirani ruski novac” doneo primjetan uticaj i da SAD ne smiju skrenuti pogled sa Balkana.