Partija udruženih penzionera i invalida (PUPI) predala je u skupštinsku proceduru izmjene i dopune zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, i od poslanika tražila da zakažu vanredno zasijedanje skupštine za 10. februar, na kom bi taj zakon bio ponovo razmatran. Zakon je juče potpisalo 37 poslanika, među kojima su posalnici DF-a, SDP-a, SNP-a, Pozitivne i nezavisni posalnici.
– Predlog zakona propisuje da radnici preduzeća koji su ostali bez posla zbog stečaja u privatizovanim preduzećima, a prilikom odlaska iz preduzeća nijesu primili otpremnine, stiču pravo na starosnu penziju ako imaju 30 godina (muškarci), odnosno 25 godina (žene). Pravo na penziju može da se ostvari do 1. jula –– kazao je za „Dan” zamjenik predsjednika PUPI-ja Momo Joksimović.
Iz te partije su kazali da se ne radi o desetinama hiljada radnika koji bi ostvarili pravo na penziju po tom predlogu zakona, te da izdvajanje iz budžeta za penzije ne bi ugrozilo finansijsku stabilnost države. Prema podacima PUPI-ja, radi se o 468 bivših radnika koji bi, ako se zakon usvoji, stekli pravo na penziju.
Prema podacima PUPI-ja, na Birou rada nalaze se 4.223 bivša radnika koji su ostali bez posla, između ostalog i zbog uvođenja stečaja u preduzeće, a od tog broja razlog za prestanak radnog odnosa za 2.272 bivša radnika je stečaj, od kojih svega petina ispunjava uslove za penzionisanje po PUPI-jevom zakonu.
– Muškaraca sa preko 30 godina staža ima 227, a žena sa preko 25 godina staža osiguranja 241. Po procjeni PUPI-ja, finansijski izdaci za njihove penzije na mjesečnom nivou bi iznosile 63,12 hiljada eura, odnosno 758,2 hiljade eura godišnje – naveli su iz te partije, na čijem čelu je Vojin Vuletić.
Bivši radnici, koji bi bili obuhvaćeni tim zakonom, s obzirom na to da su im poslodavci uplaćivali poreze i doprinose na najniži iznos zarade, ili im uopšte nijesu uplatili doprinose, primali bi minimalne penzije od 135 eura. Takođe, ističu iz PUPI-ja, te penzije bi bile nedovoljne za egzistenciju, ali država treba da pokaže minimum brige i odgovornosti prema žrtvama stečaja.
– Proces privatizacije imao je za posledicu uvođenje velikog broja stečaja, preko kojih su vlasnici bivših društvenih i državnih preduzeća na nezakonit način dolazili do imovine, ostavljajući ogromne dugove prema zaposlenima – naveli su iz PUPI-ja.
Isti zakon u decembru nije prošao Skupštinu. Za njegovo izglasavanje je falio jedan glas.J.V.
Dopune i izmjene za grupe radnika od 2004. godine
Iz PUPI-ja su podsjetili da su od 1. januara 2004. dopunama na sistemski Zakon o PIO propisivani posebni uslovi za kategorije osiguranika, pri čemu nije dovedena u pitanje održivost penzijskog sistema. Penzionisanje po povoljnim uslovima omogućeno je službenicima unutrašnjih i policijskih poslova, Agencije za bezbjednost, vojnim licima, zaposlenima u organima odbrane, službenim licima na izvršenju krivičnih sankcija. Njima je, kako su podsjetili iz PUPI-ja omogućeno da ostvare pravo na starosnu penziju sa najmanje 50 godina života i 20 godina staža, od čega najmanje 10 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.
Iz PUPI-ja su podsjetili da je penzionisanje po izmjenama i dopunama Zakona o PIO za osiguranike sa 30 godina staža, od čega 20 provedenih na radnim mjestima na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem tokom 2011. godine u aluminijumskoj industriji.
Zakon ne utiče na Andrijevicu i Tivat
Najviše radnika, koji bi stekli uslove za penzije prema predlogu PUPI-ja, je iz Nikšića. Iz grada podno Trebjese bi se penzionisala 134 radnika, Podgorice 123, Bara 47, a Ulcinja 45 radnika. To pravo bi steklo 15 Cetinjana, 20 Danilovgrađana, dok nijednog penzionera ne bi dobili Andrijevica i Tivat.