-Član menadžmenta CKB-a Ivica Kontić juče je u sudnici podgoričkog Višeg suda tvrdio da nije bilo pravnog osnova da banka zadrži novac kompanije HTP Primorje kojim je garantovano za kredite Katara i Dafi investmentsa. Njegovim tvrdnjama usprotivila se optužena Milka Ljumović.
– Zašto si dozvolio da se razblokira depozit HTP-a i tim novcem naplati njihov drugi kredit koji je bio dobro obezbijeđen? Koja je to gimnastika? Zašto se žurilo da se razroči depozit HTP-a, a nije uzet zamjenski koleteral jer su bili u pitanju dobrostojeći klijenti – pitala je Ljumovićeva.
Odgovarajući na njeno pitanje, Kontić je kazao kako je siguran da je novi menadžment nakon otpuštanja garancije iskoristio sve mogućnosti kako bi se sporni krediti naplatili. Takođe je naglasio da iza odluke o vraćanju depozita HTP Primorje nije stajao on lično nego mađarski menadžment.
Pojašnjavajući da nije znao kako su odobreni sporni krediti, Kontić je kazao da se sa detaljima upoznao tek pošto su nastali problemi sa otplatom rata. Povodom tog problema organizovan je sastanak sa izvršnim direktorom HTP Primorje Predragom Jelušićem koji je tvrdio da nikada nije dao saglasnost da se depozit HTP Primorje veže za kredite Katara i Dafija.
Kako su Kataro i Dafi investments bili dio grupe Provladeks oko toga se razgovaralo i sa Vladanom Vujovićem i Denisom Mandićem koji su obećali da će riješiti novonastali problem.
– Sa druge strane, sa Jelušićem smo dogovorili da dok se problem ne riješi on od banke ne zahtijeva povrađaj depozita – kazao je svjedok, dodajući da, pošto ni poslije deset mjeseci je banka rješenja nije bilo na vidiku, odblokirala depozit HTP Primorja.
Kontić je negirao i da je sa optuženim Velišom Radunovićem dijelio direktorsku funkciju u kreditnom sektoru.
Radunović je prigovorio ovim tvrdnjama navodeći da su Kontiću bili povjereni poslovi sa velikim kompanijama dok se on starao o srednjim i malim preduzećima.
– Kada sam 2013. godine saznao da Kontić nije potpisao rješenje o imenovanju na mjesto direktora kreditnog sektora bio sam, blago rečeno, iznenađen – kazao je Radunović, dodajući da se status koji je svjedok imao u banci može provjeriti i preko zarade.
Branilac Radunovića, advokat Miodrag Bojanić primijetio je da Kontić „sve vrijeme tokom suđenja izbjegava svaku mogućnost sa odobravanjem i realizacijom spornih kredita.
– Kao vrhunac izbjegavanja odgovora na pitanja, rizikujući svoj budući procesni položaj, on tvrdi da jedan od parafa na ugovorima nije njegov – kazao je Bojanić.
Ljumovićeva i Tatar su prigovorile iskazu Kontića navodeći da je on od trenutka dolaska u banku bio zadužen za velike projekte.
– Iako iz njegovog iskaza proizilazi da „on ne stanuje ovdje”, Ivica je i te kako stanovao u CKB-u. On se, naime, više nego mi bavio VIP klijentima. To je potvrđivala i visina njegove zarade – kazala je Ljumovićeva, dodajući da je skraćenu proceduru za dobijanje kredita organizovao kreditni sektor, a ne menadžment kako je to juče tvrdio Kontić.
Komentarišući iskaz svjedoka, optužena Tatar je bila oštrija, pa je Kontića optužila da je iznio inskonstruisanu priču koju je prethodno dogovorio sa tužilaštvom.
– Tvrdnja da među svim potpisima na dokumentima prepoznaje samo moj, iako se na tim odlukama nalazio i njegov potpis, govori o zloj namjeri Ivice Kontića – kazala je Tatar.
VJ.D.
Nastavak 10. juna
Na optuženičkoj klupi u ovom predmetu nalaze se Milka Ljumović, Bose Tatar, Dubravka Pavićević, Veliša Radunović, Jelica Petričević i Gorica Vujisić. Oni se terete da su od 2005. do kraja 2007. godine, zloupotrebljavajući položaj, odobravali kredite bez obezbjeđenja firmama Dafin, Kataro investment, Akapulko Podgorica, Niksen-trejd, Holder broker i Ocean Gold nanijevši štetu OTP banci (vlasniku CKB) od 6,92 miliona eura.
Suđenje se nastavlja 10. juna.VJ.D.