Piše: Lazar Porobić
Ovih dana u belgijskom gradu Vaterlou biće obilježeno dvjesta godina od čuvene istoimene bitke u kojoj je konačno, nakon dvodecenijskog vojevanja, sišao sa istorijske scene francuski car Napoleon Bonaparta. Državnik i vojskovođa, čija je vojska bajonetima i topovima žarila i palila Evropom (a marširala je i po Africi i Aziji) poražen je 18. juna 1815. godine od strane britansko-pruskih snaga predvođenim Arturom Velslijem, vojvodom od Velingtona.
Tako je čovjek sudbine, kako je nazivan Korzikanac zbog neponovljivog i nevjerovatnog životnog puta, u trodnevnim borbama nakon početnih prividno uspješnih akcija u selima Katr Brau i Linjiju finalni sunovrat doživio na poljima Vaterloa. Krvave borbe vođene oko važnih strategijskih tački kao što su vis Mon Sen Žan, farme Ugumon i La E Sent, selo Plansenoa i poslednje mjesto Stare garde - Bel Alijans bile su pogrebno zvono Velikoj armiji i njenom vođi da su njihovi dani slave završeni. Tu je zašlo sunce i divu i imperiji i označilo povratak starog režima i burbonske dinastije. Sunce koje je počelo da ogrijeva u Tulonu, sve više da se penje u italijanskoj kampanji i pojačano da sija u egipatskim i sirijskim pustinjama, nakon Marenga zenit će dosegnuti u slavnom Austerlicu da bi se poslije Jene i Fridlanda sve brže spuštalo do sumraka Moskve, a potom i definitivnog zalaska u nepreglednim ravnicama mirne Valonije. Ličnost Napoleona Bonaparte i danas obavija romantična legenda koja raspaljuje maštu, jer je malo svjetskih velikana koji su sami, snagom volje i vlastite sablje, iskovali tako neizmjernu moć i slavu.
Car koji je vladao francuskom imperijom koja je opkoračila veći dio zapadne, srednje i južne Evrope potomstvu je ostavio svoje najtrajnije dostignuće - Građanski zakonik koji je i danas Mojsijev zakon za birokrate dvadeset i prvog vijeka. Pokrenuo je niz reformi u administraciji, prosvjeti, finansijama i sudstvu, a najveći uticaj ostvario je na vojnom polju. Zatvorio je ponor anarhije i raščistio haos francuske revolucije, a kako je i sam bio plod te iste revolucije i njen naslednik (a na kraju ju je i uništio), isprva je prihvatio njena načela društvene jednakosti i ukidanja povlastica. Zadao je smrtonosne udarce staroj feudalnoj, nazadnjačkoj Evropi, njenim istorijsko-reakcionarnim institucijama pa su napoleonovski ratovi u početku imali element progresivnog djelovanja. Njegove su trupe u pijesku Egipta pronašle Rozetsku ploču što je dovelo do dešifrovanja sve do tada enigmatičnih hijeroglifa. Posmatrajući danas ostvarenje Napoleonovog društvenog programa za Evropu, moglo bi se pomisliti da je Napoleon, a ne Velington pobijedio na obroncima Mon Sen Žana! Ali, avaj, kao što njegova ličnost podsjeća na smjelost i odvažnost u bitkama kod Lodija i Arkole, njega je obilježila i despotska vlast, ubistvo burbonskog vojvode Angijena kada će biti žigosan kao hidra revolucije, strateška ludost uplitanja u Španiji, katastrofa u Rusiji kataklizmatičkih razmjera i odgovornost što je isprovocirao duh njemačkog nacionalizma koji je jednostavno pušten iz boce. Ta će se avet vratiti kao bumerang prvo Francuzima tokom 19. vijeka, a onda će zaviti u crno cijelu Evropu i svijet u prvoj polovini 20. vijeka. Napoleonovski ratovi vremenom dobijaju imperijalističke i zavojevačke osobine i potpuno gube smisao progresivne akcije.
Danas kada Vaterlo predstavlja samo daleki zveket sablji, a cijelo to doba davno minulo vrijeme, Napoleon nastavlja da fascinira i zbunjuje. Jedni ga proklinju, drugi mu pjevaju slavopojke, treći nastoje da ga objektivno prikažu. Dodatnu zamršenost stvara o njemu napisanih frapantnih šest stotina hiljada knjiga što je jedna prava i zastrašujuća industrija literature! O njemu je pisano toliko koliko ni o jednom čovjeku koji je hodao zemljom! Noć mu je pala na ostrvcetu Sv. Jelena u sred Atlantika gdje je proveo svoje poslednje godine života kao engleski zatočenik. Tamo je ovaj divovski vozar sudbine žurno diktirao svoja sjećanja. Ti su memoari i označili početak stvaranja napoleonske legende koja živi sve do naših dana.
(Autor je novinar)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.