Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović odbijajući da raspiše izbore za opštine u okviru Glavnog gradu pozvao se na lažirano mišljenje Komisije za razvoj lokalne samouprave Zajednice opština Crne Gore, pokazala je dokumentacija u koju je „Dan” imao uvid. Vujanović je u pismu poslaniku Albanske alternative (AA) Niku Đeljošaju kazao da izbore u Podgorici, Golubovcima i Malesiji neće raspisati, jer uvažava argumente iz mišljenja Komisije za razvoj lokalne samouprave Zajednice opština.
O tom mišljenju, međutim, članovi komisije nikada nijesu glasali, a to pokazuje dokumentacija o prepisci njenih članova. Tokom rasprave i naknadno najmanje dvojica članova izjasnili su se da smatraju da je Vujanovićeva zakonska obaveza da raspiše vanredne izbore posebno i jasno prepoznata kroz odredbe članova 16 i 38 Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, ali toga u izjašnjenju komisije nema.
U dopisu rukovodstvu komisije, član ovog tijela Bojan Zeković (SDP) rekao je da se o mišljenju nije glasalo, kao i da u tom dokumentu nema stavova onih članova komisije koji su smatrali da je predsjednik države morao da raspiše izbore jer ga zakon na to obavezuje.
S druge strane, u pismu Đeljošaju, zavedenim pod brojem 01-425/16 od 21. aprila ove godine, Vujanović se pozvao na, kako se ispostavlja, lažirano mišljenje.
– Povodom Vašeg obraćanja, kojim me pozivate da raspišem izbore za opštine u okviru Glavnog grada, dostavljam Vam izjašnjenje Komisije za razvoj lokalne samouprave Zajednice opština Crne Gore, za koje vjerujem da je izazvano dilemom koju ste javno saopštili. Kako sam i, inače, smatrao valjanim razloge iz argumentacije ovog izjašnjenja, cijenim da nijesu ispunjeni uslovi za raspisivanje izbora – naveo je Vujanović u pismu Đeljošaju.
U bitnom, Komisija za razvoj lokalne samouprave u mišljenju (koje potpisuje njen predsjednik Mišela Manojlović i koje uz to i nije potpisano) navodi da izdvajanje gradskih opština u Glavnom gradu nije klasična teritorijalna promjena, te da se ne može povući paralela sa nekim ranijim slučajevima kao što su Gusinje i Petnjica, gdje su vanredni izbori održani poslije teritorijalne promjene.
– Namjera zakonodavca u odnosu na ovo pitanje nedvosmisleno je iskazana kroz odbijanje amandmana koji je podnio poslanik Đeljošaj na Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o Glavnom gradu, kojim je traženo da se nakon usvajanja ovog zakona raspusti skupšina gradskih opština i da se raspišu novi izbori u okviru Glavnog grada najkasnije u martu 2016. godine – navodi se u mišljenju Komisije za razvoj lokalne samouprave.
Interesantno je, takođe, da se mišljenje o primjeni jednog zakona daje kroz komentar nečega što se dogodilo u postupku donošenja tog zakona, jer je to u praksi maltene nepoznato.
Zeković u dopisu komisiji kaže da je očekivao da će izjašnjenje odražavati ili bar sadržati stavove svih koji su učestvovali u raspravi.
– Mišljenje koje sam dobio, kao zajednički stav komisije, u suprotnosti je sa stavom koji sam iznio (ne samo ja) na sjednici, pa sam očekivao da, kao što je bilo dogovoreno, i mišljenje drugačije od ovoga što smo dobili bude zastupljeno u izjašnjenju. Posebno iz razlog što komisija nije glasala, već smo iznosili agrumente za i protiv jednog i drugog tumačenja, što je trebalo biti navedeno u izjašnjenju – naveo je Zeković.
Po njegovom sudu, radi se o bitnoj promjeni nadležnosti na teritoriji gradske opštine, zbog čega gradska opština mijenja status u opštinu u sastavu Glavnog grada.
– Ta promjena nadležnosti je takvog karaktera i obima (opštine u sastavu Glavnog grada dobijaju veliku većinu nadležnosti koje imaju samostale opštine, uključujući i teritoriju) da je zakon jasno definisao da se u smislu ovog zakona smatra „promjenom teritorije opštine”, uz sve nesvršenosti takve zakonske formulacije, kao i nesporovođenja procedure definisane članom 18 do 33, oko čega smo se saglasili. Izdvajanja teritirije u klasničnom smislu svakako ne može biti, jer gradske opštine ne postaju nove opštine, već opštine u sastavu Glavnog grada, pa je paralela sa Beranama i Petnjicom apsolutno neprimjenjiva – rekao je Zeković.M.V.
I Avramović tvrdio da su izbori obavezni
Mišljenje suprotno od onog koje je iznijela komisija u dokumentu na koji se pozvao Vujanović iznio je njen član Petar Avramović, glavni administor Opštine Kotor i funkcioner DPS-a.
– Želim da vas obavijestim da sam u potpunosti saglasan sa stavovima kolege Zekovića, koje je iznio u svom dopisu. Naglašavam da sam sa Zekovićem saglasan apsolutno u svim stavovima iznijetim u dopisu, osim što smatram da opštine u sastavu Glavnog grada ne dobijaju veliku većinu nadležnosti koje imaju samostalne opštine, već sve nadležnosti koje imaju samostalne opštine. Kao što znate, ove stavove sam i ja nedvosmisleno iznio u toku rasprave na sjednici komisije – kazao je Avramović u pismu Komisiji.
Prema podacima do kojih je „Dan” došao, mejl Zekovića komisiji je poslat 23. aprila, a mejl Avramovića 28. aprila, svakako prije nego što je otvorena priča o raspisivanju izbora.
Eksplicitna zakonska obaveza
Zakon o teritorijalnoj organizaciji definiše u članu 16 da „osnivanje opštine, ukidanje i promjena teritorije opštine (u daljem tekstu teritorijalna promjena) vrši se (u stavu osam)
izdvajanjem gradske opštine u opštinu u sastavu Glavnog grada”. To, očito, ne daje prostora za drugačije tumačenje. U zakonu se izdvajanje gradske opštine u opštinu u sastavu Glavnog grada smatra promjenom teritorije opštine u smislu ovog zakona. Dalje, to proizvodi posledice koje su navedene u članu 38 Zakona o teritorijalnoj organizaciji, gdje se navodi da „predsjednik Crne Gore raspisuje vanredne izbore i u opštini u kojoj je došlo do teritorijalne promjene istog dana kada i izbore u novoformiranoj opštini”.
Požurili jer je rok bio kratak
U odgovoru na mejl Zekovića, predsjednica komisije Mišela Manojlović je rekla da je rok u kome je to tijelo bilo dužno da postupi po zahtjevu Glavnog grada bio neuobičajeno kratak, pa nije bilo prostora za studiozniju analizu problema.
– Podsjetiću da je za zauzimanje pravilnog stava komisije posebno bilo indikativno to što nije usvojen amandman koji najneposrednije uređuje sporno pitanje na način koji ne bi ostavio nikakvu dilemu, ni u njegovom tumačenju, ni u primjeni – rekla je Manojlović.
Ona je Zekoviću poručila da je obaveza davanja mišljenja članova komisije na tekst bila vremenski ograničena, a da njegov mejl nije stigao u utvrđenom roku, pa nije bila u mogućnosti da Zekovićevo mišljenje izdvoji od mišljenja ostalih članova komisije, kako se to praktikuje u ovakvim situacijama.
– Saglasna sam sa Vama da su pojedine formulacije mogle biti artikulisane drugačije, ali one ne bi izmijenile konačno opredjeljenje većine članova komisije da u ovom slučaju nije riječ o teritorijalnoj promjeni koja bi izazvala propisane posledice – kaže Manojlović.