Zaposleni u MANS-u podnijeće tužbu protiv države radi naknade nematerijalne štete zbog kršenja prava na privatnost, odnosno zahtjeva istražnih sudija koje su u 2015. i 2016. od mobilnih operatera četiri puta tražile da im za potrebe policije i tužilaštva dostave telefonske listinge svih građana koji koriste mobilne telefone, ali i podatke o lokacijama sa kojih su telefonirali.
Agencija za zaštitu ličnih podataka utvrdila je da su sudije za istrage postupale nezakonito kada su tražile da im mobilni operateri predaju listinge svih telefona građana u Crnoj Gori. Naredbe istražnih sudija prema mobilnim operaterima sadrže naloge za „pretresanje telekomunikacionog saobraćaja” za sve građane Crne Gore, odnosno za teritorije opština, naselja ili konkretnih ulica i to za period od nekoliko dana do mjesec. Kompanija Telenor je od Savjeta Agencije još 24. aprila 2015. tražila mišljenje da li je u skladu sa zakonom da dostave tražene podatke.
Advokat MANS-a Veselin Radulović kazao je za „Dan” da je prošlo skoro godinu dana od kada je Agencija za zaštitu ličnih podataka došla do saznanja da su sudije za istragu u prošloj godini više puta od mobilnih operatera tražile podatke o telekomunikacionom saobraćaju za sve građane Crne Gore ili za sve građane pojedinih gradova. On ističe da umjesto da se utvrdi odgovornost za tako nezakonito postupanje i brutalno kršenje načela srazmjernosti na način kojim su svi građani nezakonito dovođeni u vezu sa izvršenjem nekog krivičnog djela, sudije za istragu su sa istom praksom nastavile i u 2016. godini, što je takođe utvrđeno nadzorom Agencije.
– Za to vrijeme niko od nadležnih organa, a posebno nijedan od sudija za istragu koji je donosio ove nezakonite naredbe nije obavijestio bilo koje lice protiv koga nije pokrenut krivični postupak, a o kome su prikupljani podaci – ističe Radulović.
On podsjeća da ovo nije prvi slučaj da nadležni organi brutalno krše osnovna ljudska prava građana koji nemaju nikakve veze sa kriminalom i kriminalcima.
– Ranije je pravnosnažnom presudom utvrđeno da su policija i tužilaštvo nezakonito godinama nadzirali internet komunikaciju zaposlenih u NVO MANS. Takođe, pravnosnažnom presudom ranije je utvrđeno da je ništavan sporazum koji je policija zaključila sa M:telom i po kome je takođe imala neograničen pristup podacima korisnika usloga mobilne telefonije. Takođe, odlukama Ustavnog suda utvrđeno je da su neustavne odredbe Zakona o krivičnom postupku na osnovu kojih je policija godinama prikupljala iste podatke o građanima – podsjeća Radulović.
Sa druge strane, kako navodi, svjedoci smo da tužilaštvo i sud zaključuju i odobravaju krajnje sumnjive nagodbe sa licima koja se dovode u vezu sa korupcijom na visokom nivou i čija je imovina odavno prešla višemilionsku vrijednost zahvaljujući upravo bavljenju korupcijom i organizovanim kriminalom.
– Zato se stiče utisak da se pravosuđe u Crnoj Gori dogovara sa kriminalcima na štetu države i javnog interesa i u interesu aktera korupcije, a da represiju nezakonito sprovodi prema građanima koji se ne bave kriminalom. Zbog toga će zaposleni u MANS-u podnijeti tužbu nadležnom sudu radi naknade nematerijalne štete zbog kršenja prava na privatnost, posebno zbog činjenice da se to prema njima dešava u kontinuitetu. Istovremeno apelujem na nadležne institucije na najzad pokrenu i utvrde konkretnu odgovornost zbog masovnog kršenja osnovnih ljudskih prava građanima koji nemaju veze sa kriminalom. U demokratskim i civilizovanim društvima sud je garant zaštite ljudskih prava i sloboda. Nažalost, u Crnoj Gori sudije izdaju nezakonite naredbe kojima se ta prava i slobode krše, iako i laici znaju da je nezakonit bilo koji akt kojim sve građane države ili jednog grada dovodite u vezi sa nekim krivičnim djelom – ističe Radulović.
Agencija je nakon sprovedenih kontrola ustanovila da je izuzimanje zadržanih podataka iz telekomunikacionog saobraćaja na osnovu naredbe sudije za istrage, a po zahtjevu koji se odnosi na podatke za teritoriju cijele Crne Gore ili pojedine opštine, ne odgovara načelu srazmjernosti i svrsishodnosti i suprotno je pravnom poretku Crne Gore, a samim tim i neetički i nezakonito.
– Ovo posebno iz razloga jer zadržani podaci naročito omogućavaju saznanje s kojom osobom je pretplatnik ili registrovani korisnik komunicirao i kojim sredstvom, kao i utvrđivanje vremena komunikacije, te mjesta s kojeg se ona odvijala – navodi se u preporuci, gdje se ističe da ti podaci mogu omogućiti donošenje vrlo preciznih zaključaka o privatnom životu osoba.
M.S.
Sudovi umjesto da štite, ugrožavaju građane
Radulović ističe da prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava kojih se moraju pridržaviti crnogorski sudovi, miješanje u prava građana na privatnost Crne Gore mora biti neophodno i mora se ispoštovati načelo srazmjernosti.
– Takođe, svi građani po načelu vladavine zakona imaju pravo na djelotvornu kontrolu koja bi mogla ograničiti miješanje u njihova prava na ono što je neophodno u demokratskom društvu. Nijedan od ovih uslova u konkretnom slučaju nije ispunjen, već su se nadležni organi proizvoljno miješali u prava građana koji nijesu osumnjičeni da su izvršili bilo koje kažnjivo djelo, a pri tome im nije obezbijeđena nikakva kontrola koja bi mogla ograničiti miješanje u njihova prava. Ono što je posebno problematično jeste činjenica da su sudovi izdavali naredbe na osnovu kojih su kršena osnovna ljudska prava, umjesto da budu garant njihove zaštite – ističe Radulović.