Nova strategija za integraciju osoba sa invaliditetom, koju je na poslednjoj sjednici usvojila Vlada, u većini oblasti ne nudi značajno unaprijeđene mjere u odnosu na prethodnu, iako se poziva na Evropsku strategiju 2020, što je njena najpozitivnija odlika, ocijenila je za „Dan” direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić. Ona ističe da strategija nije bila na javnoj raspravi, te da se radi o dokumentu koji ima više opisnih konstatacija, nego konkretnih mjera.
Vujačić smatra da same mjere u strategiji ne bi bile „problematične” da je većina njih kao takvih definisana prvi put. Ističe da se osim pisanja u prošlom vremenu o usvajanju prethodne strategije i njenim strateškim okvirima ne nudi ocjena, niti opis učinka i uticaja, njenih efekata, izazova u realizaciji, problema i nerealizovanih mjera, te procjene u kojem je stepenu država realizovala prethodni dokument.
– Nepristupačno okruženje, neprilagođenost radnih mjesta i radne okoline, uključujući i nepristupačnost objekata, što onemogućava dolazak i boravak lica sa invaliditetom kod mnogih poslodavaca, navodi se kao jedan od razloga nedovoljnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom, a pritom se ne konstatuje da se Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ne primjenjuje u praksi u potpunosti. Tako zakon i jedan od podzakonskih akata predviđaju prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada, što obuhvata i okruženje i arhitektonsku pristupačnost. Međutim, u praksi nijedan poslodavac kroz mjere profesionalne rehabilitacije nije ostvario ovo pravo jer je Komisija za eksternu evaluaciju Ministarstva rada i socijalnog staranja dala negativno mišljenje, odnosno u izvještaju izvođačima profesionalne rehabilitacije navela je da bi poslodavac u tim situacijama trebalo promijeniti radni prostor – kaže Vujačić.
Ona ističe da se nigdje ne konstatuje status Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom i neutrošenost sredstava, odnosno nenamjensko korišćenje, kao sporan i problematičan, makar po stavovima organizacija osoba s invaliditetom.
– Kada se pročita oblast zdravstvene zaštite moglo bi se zaključiti da su uslovi, obim prava i stanje u ovoj oblasti savršeni kada su u pitanju osobe s invaliditetom jer skoro da nije naveden nijedan problem u praksi ili nedovoljno garantovanje prava u zakonodavnom okviru. Dakle, ko nije upućen mogao bi pomisliti da je ovo oblast u kojoj su dostignuti međunarodni standardi i u kojoj osobe s invaliditetom uživaju sva prava – ocjenjuje Vujačić.
Ona navodi da je u novoj strategiji konstatovano da je Ministarstvo zdravlja dalo negativno mišljenje o izradi registra osoba sa invaliditetom, pa će taj posao preuzeti resor rada i socijalnog staranja.
– Navodi se da je novousvojeni Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invalidtetom u potpunosti usklađen s Konvencijom UN o njihovim pravima. To nije konstatovala ni Evropska komisija, niti Skupština, već je upravo ova institucija zadužila državne organe da izrade analizu usklađenosti crnogorskog zakonodavstva s konvencijom i pristupe usklađivanju. Samim tim ni Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom ne može biti usklađen s konvencijom jer se u oblastima gdje zabranjuje diskriminaciju poziva na zakone iz tih oblasti – ističe Vujačić.
M.S.
Nedostupna biračka mjesta
Vujačić ističe da i kada je u pitanju oblast participacije, čitanjem nove strategije bi se stekao utisak da je situacija jako dobra jer se konstatuje da su „stvoreni uslovi da izborni materijal, izborni postupak i biračka mjesta budu pristupačna licima sa invaliditetom, bez obzira na vrstu invaliditeta“.
– I nekako bi se ovo moglo konstatovati za izborni materijal i postupak. Međutim, za biračka mjesta je i više nego neprofesionalno i bezobzirno tako nešto konstatovati, imajući u vidu da se većina biračkih mjesta određuje u prostorijama organa u vlasništvu države ili lokalne samouprave, odnosno u javnim objektima, kao što su škole, mjesne zajednice, pošte, a nekada i privatne kuće – konstatuje Vujačić.