Državna revizorska institucija objavila je juče izvještaj o kontrolnoj reviziji „Efikasnost Poreske uprave u sprovođenju mjera naplate poreskog duga”, od 9. juna 2015. godine.
Kolegijum DRI, kojim je rukovodio član Senata DRI dr Branislav Radulović, a član je bio predsjednik Senata Milan Dabović, izvršio je kontrolnu reviziju preporuka sadržanih u Konačnom izvještaju revizije uspjeha Poreske uprave. DRI je Poreskoj upravi dala osam preporuka, od kojih je Poreska uprava realizovala pet, djelimično su realizovane dvije, dok jedna nije realizovana. U konačnom izvještaju DRI je utvrdila da Centrala Poreske uprave nije stvorila uslove za efikasno sprovođenje mjera naplate poreskih potraživanja od strane područnih jedinica i da nije u mogućnosti da sa postojećim modelom naplate i raspoloživim ljudskim resursima obezbijedi efikasnu naplatu poreskog duga.
PU nije realizovala preporuku koja se odnosila na to da je neophodno da se izvrši otpis nenaplativih potraživanja. U konačnom izvještaju je naglašeno da se otpisuju neplaćena poreska potraživanja, osim po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje poreskog obveznika. Revizijom je utvrđeno da PU nije precizno utvrdila nenaplativi iznos dugovanja, koji bi trebalo otpisati, odnosno prenijeti u posebnu evidenciju, koja bi se koristila u slučaju da se, eventualno, stvore mogućnosti za naplatu određenog iznosa. PU je u svom izjašnjenju na preliminarni izvještaj Državne revizorske institucije navela da nema zakonski osnov da izvrši otpis zastarjelih dugova, jer to nije propisano Zakonom o poreskoj administraciji, odnosno nije navedeno ovlašćenje za otpis.
Vezano za kontrolu obračuna i povraćaja PDV-a konstatovano je da su preliminarni konsolidovani javni prihodi u 2015. iznosili 1,52 milijarde eura, ili 42 odsto BDP-a, što je povećanje od pet miliona u odnosu na plan, ali i za 24 miliona manje u odnosu na 2014. Na smanjenje prihoda uticao je pad naplate PDV-a za 40,5 miliona, odnosno za 8,1 odsto, kao posledica pada uvoznog PDV-a, pri čemu je ostvaren značajan rast uvoza.
– Jedan od razloga smanjene naplate PDV-a na uvoz je uvoz građevinske opreme za potrebe kompanija koje su angažovane na izgradnji autoputa, a koje su oslobođene plaćanja PDV-a – navodi DRI.
Naplata doprinosa smanjena je za oko sedam miliona, ostalih prihoda za 5,7 miliona i taksi za 2,4 miliona. Dug po osnovu PDV-a na dan 19. jul ove godine iznosio je 151,4 miliona, dok je na kraju prošle godine iznosio 135,1 milion.
Revizijom je utvrđeno da se povećava realizacija povraćaja PDV-a, te da je od početka ove godine do 13. septembra izvršen povraćaj PDV-a u ukupnom iznosu od 51,54 miliona. Od tog iznosa, PU je izvršila povraćaj u iznosu od 14,79 miliona, od čega se na povraćaj PDV-a odnosilo 7,8 miliona, na preusmjeravanje PDV-a 6,1 milion, a na preusmjeravanje Upravi carina 852 hiljade eura. Državni trezor, od početka godine, zaključno sa krajem avgusta izvršio je povraćaj i preusmjeravanje PDV-a u ukupnom iznosu od 36,74 miliona. U prošloj godini izvršen je povraćaj PDV-a od 92.58 miliona eura.
DRI ukazuje da je potrebna bolja kontrola obračuna i povraćaja PDV-a, imajući u vidu brojne načine izbjegavanja njegovog plaćanja.
– Sistem zakidanja države organizovan je tako da se naprave fiktivni papiri o izvozu robe iz Crne Gore, a potom se upiše da je roba izašla iz države, iako ona nikada nije prešla granicu. Nakon toga se podnosi zahtjev za povraćaj poreza – konstatuje DRI.
Kontrolnom revizijom konstatovano je da PU, u okviru kontrole PDV-a nema saradnju sa Upravom carina, odnosno da podaci nijesu umreženi, kao i da nema saradnje sa Interpolom, radi traženja podataka o inostranim firmama koje posluju u Crnoj Gori, te predlažu da se razmotri mogućnost formiranja odjeljenja za poreske prevare.
Utvrđeno je da je PU u 2013. donijela 3.817 zaključaka o prinudnoj naplati u vrijednosti od 62,52 miliona eura, od čega je naplaćeno svega 20 odsto, odnosno 12,64 miliona. U 2014. donijeto je 4.577 zaključaka i naplaćeno 52 odsto, odnosno od 38 miliona naplaćeno je 19,6, a u prošloj godini je na osnovu 4.424 zaključka naplaćeno 43 odsto, odnosno od 40,79 miliona naplaćeno je 17,5 miliona.
PU, u protekle tri godine, iako je donosila zaključke o obezbjeđenju poreskog potraživanja hipotekom, nije preduzela nijedan postupak prodaje nepokretnosti na kojima je ustanovila založno pravo. U 2013. donijeto je 1.059 zaključaka o obezbjeđenju poreskog duga hipotekom na iznos od 24,3 miliona, u 2014. godini 809 rješenja na iznos od 22,1 milion, a u prošloj godini je donijeto 1.110 rješenja na iznos od 10,45 miliona.
Za period od 2006. do dana dospijeća poslednje ustanovljene hipoteke u ovoj godini, DRI konstatuje da je ustanovljeno 2.912 zaloga na nepokretnim stvarima na ukupan iznos od 67,4 miliona eura.
Računajući i stanje duga po osnovu akciza, koji je na kraju prošle godine iznosio 20,8 miliona, ukupan poreski dug na dan 20. jula ove godine iznosi 798,47 miliona eura. Iznos koji se, po ocjeni Poreske uprave, može smatrati realno naplativim, utvrđen je u iznosu od 236,55 miliona eura.
J.V.
Ukinuti uredbu o odloženom plaćanju
U prošloj godini sklopljena su 63 sporazuma o odloženom plaćanju na iznos od 14,098 miliona. Dospjele su obaveze u iznosu od 10,2 miliona, a naplaćeno je pet, odnosno procenat naplate je ispod 50 odsto.
– Revizijom je utvrđeno da 13 velikih poreskih obveznika kojima je odobren zahtjev za odloženo plaćanje poreskog duga, četiri su pored ostvarene naplate poreskog duga imovinom, ostvarili i mogućnost odsloženog plaćanja (Rokšped, Pobjeda, Cijevna komerc, Marteks) – navedeno je u izvještaju.
U DRI smatraju da treba ukinuti Uredbu o odloženom plaćanju poreza na dobit i podsjećaju da je Ministarstvo finansija, nakon što je Ustavni sud ukinuo uredbu o uslovima za odlaganje naplate poreskih i neporeskih potraživanja, koju je donijela Vlada, donijelo novu uredbu o uslovima za odlaganje naplate.
Nije urađena strategija
Djelimično je sprovedena preporuka DRI koja se odnosila na to da je neophodno da PU u saradnji sa Ministarstvom finansija utvrdi model kojim će se definisati kriterijumi procedura za identifikaciju nenaplativog poreskog duga. Ministarstvo je formiralo komisiju, ali nije donijelo strategiju upravljanja poreskim dugom.
Djelimično je sprovedena i preporuka koja se odnosila na to da Poreska uprava treba da izradi i implementira procedure (kontrole) i unaprijedi informacioni sistem. DRI je dala i dodatne preporuke.