BERANE - Da je stočni fond na sjeveru desetkovan u odnosu na minula vremena, najbolje ilustruje primjer teritorijalno najveće beranske mjesne zajednice Šekulara, koja obuhvata sela Ulica, Mezgalje, Ćetkovići, Orah, Radmuševići, Laze, Tomovići, Spalevići, Bulići i Rmuši. Podaci svjedoče da gazdinstva na području Šekulara imaju svega nekoliki stotina ovaca, iako se zna da je poslije Drugog svjetskog rata u pomenutim selima bilo mnoštvo buljaka sa preko pet hiljada grla sitne stoke. Samo šekularska poljoprivredna zadruga, koja je postojala pedesetih godina prošlog vijeka, upošljavajući od 30 do 70 radnika, imala je farmu od 500 grla sitne i oko 70 grla krupne stoke. Imala je i svoje voćnjake, pčelinjake, prodavnicu mješovite robe, veći broj objekata u katunima i za ljetnje i za zimske potrebe. Danas od toga ne postoji ništa, a sniježne padavine prije tri godine potpuno su urušile objekat zadružnog doma.
Priču o desetkovanju stočnog fonda upotpunjuju dešavanja vezana za siraru koja je pod imenom „Planinka“, instalirana 2009. godine u zgradi bivše osnovne škole u šekularskom mjestu Kukalji. Siraru je u ljeto 2010. godine, u društvu beranskih opštinskih čelnika zvanično u rad pustio tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović i to uz pompenznu najavu da će se u njoj proizvoditi polutrajni sir visokog kvaliteta. Dva slična otvaranja obavljena su, uz prisustvo stranih donatora, godinu dana prije toga i to uoči lokalnih izbora u sklopu predizborne kampanje koalicije DPS-SDP. Na svečanom otvaranju „Planinke“ naglašeno je da je za projekat utrošeno oko 150.000 eura od čega je 80 odsto sredstava obezbijedilo udruženje njemačkih zadruga i Rajfajzen konferencija DGRV. Takođe, je saopšteno da je u izgradnji sirare učestvovao i Ministarstvo poljoprivrede, Opština Berane, mjesna zajednica Šekular i Zadružni savez Crne Gore i da ona ima mogućnost da dnevno preradi do 1.500 litara mlijeka. Međutim, „Planinka“ je radila samo povremeno sa dužim prekidima, kada je mlijeko, uz neznatni otkup od mještana, obezbjeđivano na način što je terenskim vozilima dopremano iz beranske mljekare „Zora“, kako bi se od njega u Šekularu proizvodio polutrajni sir. No, i to je bilo kratkog daha, jer je bilo najteže stvoriti potrebne količine mlijeka da bi proces proizvodnje bio rentabilan. Sirara je definitivno zatvorena septembra 2013. godine, da bi nakon toga u Šekular doputovao predstavnik njemačke zadruge, koja je investirala u projekat, i mašine preselio u jedno od bjelopoljskih sela u namjeri da tamo proizvodi polutrajni sir.
-Jednostavno nijesmo mogli da obezbeđujemo sirovinu za proizvodnju sira, tako da je ovaj projekat propao. Zato su došli Njemci i odnijeli mašine. Problem je u tome što je na prostoru Šekulara uništen stočni fond i što je ovo područje suočeno sa velikom migracijom stanovništva, tako da ne čudi što se ovo desilo - naglašavali su članovi skupštine zadruge „Planinka“.
Da se stočarska proizvodnja u Šekularu polako seli u prošlost, ukazuju i brojne travnate površine koje iz godine u godinu sve više urastaju u korov. Mještani ističu da je, i pored velikih olakšica koje pruža „moderno doba”, sve manje onih koji pokazuju interesovanje da se bave stočarstvom, a samim tim i da pokose imanja koja su do poslednje stope kosili njihovi očevi i djedovi. Oni tvrde da se u Šekular donese više mlijeka iz beranskih prodavnica nego što se pomuze na podučju njihovih sela. Ističu da uzroke ovakvog stanja treba tražiti u migraciji lokalnog stanovništva i činjenici da na sjeveru nema organizovanog otkupa.
-Država je, umjesto da daje podsticaj jačanju gazdinstava, svojom nerazumnim potezima „raskrčmila” stada na prostoru Šekulara. Siguran sam da bi se mladi ljudi u znatno većem broju posvećivali uzgoju stoke kad bi imali neku sigurnost i garanciju da proizvode plasiraju po realnoj cijeni. Ovako, ljudi bježe od ove djelatnosti, jer uviđaju da je unosnije raditi neke druge poslove, poput prodaje droge, nego obrađivati imanje – ističe predsjednik Mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović.
D.J.
Stočari otišli u socijalce
Šekular je nekad brojao i do četiri hiljade stanovnika. Taj broj danas je sveden na svega trista žitelja. Mještanin Blagoje Šarić tvrdi da i ta činjenica ukazuje da država nije preduzela ništa da Šekular krene razvojnim putem.
-Aktuelna vlast je mladim ljudima, umjesto zdravih razvojnih ideja, ponudila socijale. Tako su uništena jaka gazdinstva, kako bi DPS mogao da prikupi što više glasova s ovog područja. Zato danas u Šekularu trenutno žive ljudi koji se ne bave stočarstvom. Većina kupuje mlijeko u tetrapaku. U takvom ambijentu nema mjesta za priču o razvoju stočarstva – navodi Šarić.
Izostale garancije za otkup
Mještani Šekulara ističu da je poražavajuće što država ne nudi nikakve sigurne garancije koje bi dale podsticaj proizvodnji zdrave hrane.
-Da bi se trenutna situacija popravila, trebalo bi aktivirati prodajna mjesta, gdje bi država garantovala otkup po utvrđenim i prihvatljivim cijenama. Te garancije bi dale sigurnost proizvođačima. Tako bi mladi ljudi krenuli da se bave poljoprivredom i stočarstvom i da tržištu nude zdravu ekološku hranu. Ako se to ne uradi stočni fond će se iz godine u godinu još više smanjivati, a naša sela ubrzo će ostati pusta – tvrdi Aco Labudović.