Roman Ljiljane Habjanović Đurović „Zapis duše”, koji je preveden i na albanski jezik, predstavljen je u Skadru, uoči praznika Uspenija Presvete Bogorodice, u sklopu Dana srpske kulture.
Roman „Zapis duše” je priča o Angelini Branković, arbanaškoj plemkinji i srpskoj despotici i svetiteljki, koju je srpski narod zbog njene dobrote nazvao majkom. Angelina se udala za sina despota Đurađa Brankovića, Stefana Slepog. Vjenčali su se u Skadru. I eto, pet i po vjekova kasnije baš u gradu njihove ljubavi predstavljeno je izdanje romana na albanskom jeziku, u prevodu Artura Popaja Popovića. Promociji je prisustvovao Veljko Kazić, ataše za kulturu u Ambasadi Republike Srbije u Tirani. Pored autorke, o romanu su govorili Pavlo Jakoja Brajović, predsjednik Udruženja srpsko-crnogorske nacionalne manjine u Albaniji, sveštenik Mitropolije crnogorsko-primorske protojerej-stavrofor Radomir Nikčević, književnik Budimir Dubak, u ime izdavača Srpskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori i Aleksandar Petani, sveštenik Albanske pravoslavne crkve u Skadru.
- Velika mi je čast što danas baš u Skadru predstavljamo ovo djelo, značajno za naš narod. Ova knjiga govori u prilog zbližavanju dva naroda, ali i podsjeća da je ta bliskost postojala od davnina, rekao je Brajović.
Sveštenik Nikčević prenio je blagoslov i čestitke mitropolita Amfilohija na izdavanju ove značajne i preko potrebne knjige.
- Ovaj roman je knjiga pomirnica, koja bi trebalo da da veliki doprinos boljem razumijevanju srpskog i albanskog naroda. Ovo je značajno i kapitalno djelo, istakao je Nikčević.
O knjizi je govorio i otac Petani, sveštenik APC u Skadru, ističući da nije lako govoriti o životu jedne svetiteljke nije lako.
- A koliko je tek bilo teško napisati tu knjigu! Mislim da niko od nas ne bi primio na sebe tu odgovornost, a Ljiljana Habjanović Đurović je to uradila! Uspješno je ispričala priču o zemaljskom životu Majke Angeline, ali i o tome šta se dešava sa njenom dušom nakon razlučenja od tijela, rekao je Petani, i iznio nadu da će poput Srpske pravoslavne crkve i Albanska pravoslavna crkva dati Majki Angelini mjesto koje ona zaslužuje.
Književnik Budimir Dubak zaključio je promociju riječima da je ovaj roman izuzetan doprinos srpskoj prozi.
- Ljiljana Habjanović Đurović je prozni pisac koji je u srpskom narodu već zaslužila posebno mjesto. Sve što radi naša sestra Ljiljana, ona radi za srpski narod, za srpsku istoriju i za ljubav među svim narodima, istakao je Dubak.
Ljiljana Habjanović Đurović prenijela je autorsko pravo za izdanje knjige na albanskom jeziku na Udruženje srpsko-crnogorske nacionalne manjine u Albaniji, a uprava Udruženja odlučila je da pokloni po jedan primjerak knjige svim bibliotekama i crkvama u Albaniji.
Roman je na srpskom jeziku objavljen 2007. godine i do sada je štampan u tiražu od 60.000 primjeraka. Ovo je četvrti prevod romana „Zapis duše”. Knjiga je objavljena i na makedonskom, ruskom i italijanskom jeziku i ranijih godina predstavljena je na književnim večerima u Skoplju, Rimu, Firenci, Bariju i Moskvi.
M.Milosavljević
)){kind=small}
