Ministarstvo finansija je u prvom kvartalu donijelo 11 rješenja kojima je privatnim firmama i državnim preduzećima omogućilo da na rate izmire skoro pet miliona poreskog duga. Rješenja su donijeta na osnovu uredbe o uslovima za odlaganje i plaćanje poreskih i neporeskih potraživanja.
Ministar finansija Radoje Žugić omogućio je Cijevni komerc, čiji je vlasnik Danilo Dano Petrović, da poreski dug od 2,2 miliona eura plati u 12 rata. Petrović je u zahtjevu za plaćanje duga u ratama, u koji je „Dan” imao uvid, naveo da Cijevna izvodi radove na objektu u Budvi shodno ugovoru sa tamošnjom opštinom i da je pokrenut postupak regulisanja međusobnih obaveza između ugovorenih strana, po kojem će opština, čiji je predsjednik Lazar Rađenović (DPS) uplatiti dogovoreni novac Cijevni. Od 2,2 miliona duga, na PDV se odnosi 1,9 miliona, lična primanja zaposlenih 208,8 hiljada i porez na dobit 85 hiljada. Žugić je, kako se navodi u obrazloženju, prihvatio zahtjev zbog potraživanja prema opštini Budva.
Osim Cijevne, još jednoj firmi kojom gazduje Petrović – Montenegro premijeru omogućeno je plaćanje duga u 12 rata, odnosno da 304 hiljade plati do marta naredne godine. Na PDV se odnosi 153,6 hiljada, a na porez na zarade 150,5 hiljada eura. Petroviću je poreski dug odložen, nekoliko dana prije nego je iz Vlade stigla najava da će primjenjivati nultu toleranciju za neplaćanje poreskog duga.
Državnoj Pošti omogućeno je da 641 hiljadu eura duga za poreze i doprinose izmiri u šest rata. Oni su u zahtjevu naveli da imaju potraživanja prema budžetskim korisnicima od 1,6 miliona eura. Pošti je Ministarstvo finansija i prethodnih godina u više navrata omogućavalo da poreski dug plati na rate, a u zahtjevu su uvijek navodili da korisnici budžeta ne izmiruju poštanske usluge.
Sličan problem, ali zbog Fonda za zdravstvo, ima Institut „Simo Milošević” u Igalu. Njima je omogućeno da 535,5 hiljada eura duga za poreze i doprinose izmire u 11 rata. Preduzeće koje je i dalje u većinskom državnom vlasništvu navelo je da nije u mogućnosti da izmiri poreski dug zbog velikog potraživanja prema Fondu za zdravstvo od 1,25 miliona eura. Fond za zdravstvo im duguje novac po osnovu rehabilitacije pacijenata i refundacije bolovanja zaposlenih.
Rudnicima mrkog uglja iz Berana, shodno odluci Vlade, omogućeno je da dug za doprinose od 137,8 hiljada eura plate u pet godišnjih rata i to od 2019. do 2023. godine. Rudnicima od prošle godine upravlja Metalfer iz Srbije.
Golden gejtu je omogućeno da 24 hiljade duga za PDV plati u 10 rata, Sistem Duklja Kerberu 14,3 hiljade poreza na zarade u 12 rata, Takomu 50,7 hiljada po osnovu PDV-a na šest rata, a Anteni M 25,9 hiljada za poreze i doprinose u 12 rata.
Ministarstvo finansija je u 2014. godini odložilo plaćanje skoro 30 miliona eura za 57 obveznika. Najveći dio duga se odnosio na poreze i doprinose. U 2013. godini doneseno je 149 rješenja i omogućeno da se 85,8 miliona eura duga plati na rate.
D.M.
Budućnost plaća milion do septembra
Među 11 rješenja o odlaganju su i dva fudbalska kluba. FK Rudaru je do 31. jula odloženo plaćanje 54,7 hiljada eura poreza i doprinosa na plate, dok je FK Budućnost omogućeno da 976,7 hiljada eura izmiri u šest rata. Poslednju ratu FK Budućnost, čiji je gotovo stoprocentni vlasnik Glavni grad, treba da izmiri u septembru.
Kolika je dosad bila stopa tolerancije
– Očigledno je da je bilo selektivne primjene u naplati poreza, tako da se ne bih iznenadio da se takva praksa nastavi i kod reprograma duga, odnosno odlaganja naplate poreza, kazao je „Danu” poslanik Mladen Bojanić (Građanski pokret).
Žugić je krajem sedmice najavio da će imati nultu stopu tolerancije kada je naplata poreza u pitanju. Bojanić, međutim, pita kolika je dosad bila stopa tolerancije za poreske neplatiše.
– Da li je bila 10, 30 ili možda čak 50 odsto? Za koga i na osnovu kojih propisa je dosadašnja stopa tolerancije bila primjenjiva? Ko je i na osnovu kojih ovlašćenja mogao da odlučuje o tome? Ako niko ne snosi posledice za poreski dug od pola milijarde eura, kako očekivati da će se poreska disciplina promijeniti nabolje. Ne vjerujem akcionim planovima, ni po ko zna koji put usvojenim strategijama, a ponajmanje vjerujem ovoj vladi. Neki njeni pripadnici se kriju iza lažnih tablica, neki iza sumnjive statistike, a neki demantovanjem sopstvenih izjava ili doziranom amnezijom – rekao je Bojanić.