Prema nezvaničnim informacijama sa terena, da bi se otpočelo sa izgradnjom prioritetne dionice autoputa Smokovac – Mateševo dužine 41 kilometar, podizvođači, domaće kompanije, kako se procjenjuje, treba da izgrade oko 50 kilometara pristupnih puteva.
Iz Ministarstva saobraćaja, na čijem je čelu Ivan Brajović nijesu odgovorili na pitanja ,,Dana” koliko kilometara pristupnih puteva treba da se izgradi za prioritetnu dionicu autoputa Bar–Boljare, koliko domaćih kompanija i koje su angažovane na izvođenju pripremnih radova, kao i koliko će koštati pripremni radovi i izrada pristupnih puteva.
Za člana Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Gorana Tuponju (Pozitivna) podatak o tome da je neophodno izgraditi 50 kilometara pristupnih puteva ide u prilog činjenici da je opcija izgradnje brze ceste, umjesto gradnje autoputa, prebrzo odbačena. On je podsjetio da je odluka o početku gradnje autoputa Bar Boljare donijeta na osnovu idejnog projekta.
– To govori u prilog činjenici na koju smo i ja i druge kolege poslanici ukazivali na parlamentarnoj raspravi, a to je da je za naše ekonomske uslove opcija izgradnje brzih cesta prebrzo odbačena, iako se, po svojoj strukturi brza cesta lakše prilagođava teškom reljefu, pa bi priključna mjesta bi daleko manje zahtjevna, ali, ne vrijedi plakati nad prosutim mlijekom, iako se bojim da će takvih ,,iznenađenja” biti još i da će onih predviđenih 10 odsto prekoračenja cijene gradnje biti vrlo brzo dostignuti, upravo zato što u trenutku kada se o tome donosila odluka takve stvari nijesu bile do kraja definisane, odnosno nije bila urađena projektna dokumentacija koja bi mogla daleko preciznije da odredi cijenu koštanja gradnje. Čak i da je bila urađena projektna dokumentacija u građevinarstvu postoji faktor nepredviđenih troškova, a što je posebno izraženo u slučaju kada to nije do kraja definisano – rekao je on.
Koordinator URA za ekonomsku politiku Dejan Mijović istakao je da su u Vladi vrlo netransparentni vezano za podatke o tome koliko će pristupnih puteva da se uradi, što je, smatra, zabrinjavajuće, jer bi trebalo precizno da se zna šta se radi sa tolikom novcem iz budžeta.
– Nedopustivo je da se ne zna šta se radi sa novcem iz budžeta i nije isto da li će se autoputu moći prići sa dva, tri ili pet mjesta, koliko ima skretnica, kružnih tokova, što mi ne znamo, a što je nedopustivo i vrlo neozbiljno. Takođe, ne znaju se ni rokovi, iako se sjećamo obećenja da će glavni radovi početi u junu, a mi ne znamo ni šta se radi od pripremnih radova, ni koliko će oni trajati ni kada će početi glavni radovi, iako je ogroman novac već potrošen – rekao je on.
Projektovanje i izgradnja prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare koštaće 809,6 miliona eura, a cijena gradnje, po Vladinim predviđanjima, može da bude uvećana za 10 odsto, po osnovu naknadnih i nepredviđenih radova.J.V.
Sakrili studije
Iz MANS-a su ranije ukazivali na to da je gradnja prioritetne dionice Smokovac–Mateševo finansijski neisplativa za Crnu Goru i da će koštati preko milijardu eura. Ta NVO se pozvala na studiju izrađenu 2012. godine za potrebe Ministarstva saobraćaja, koju je uradila britanska konsultantska kompanija URS. U toj studiji su predstavljena alternativna rješenja koja bi bila isplativija. U jednoj od opcija razmatrana je izgradnja prioritetne dionice Smokovac–Mateševo u dužini od 44 kilometra, ali ne kao autoput punog profila, već kao poluautoput, obnova postojeće ceste između Mateševa i Kolašina u dužini od 10 kilometara, kao i unapređenje postojeće E65 ceste od Kolašina ka Mojkovcu, uz korišćenje bjelopoljske zaobilaznice za link ka granici sa Srbijom, ukupne dužine oko 60 kilometara. Troškovi finansiranja te opcije procijenjeni su na 698 miliona eura i obuhvataju sve radove na dionici Podgorica granica sa Srbijom. Studija predviđa cijenu izgradnje prioritetne dionice od 11,3 miliona po kilometru.
I studija Skot Vilsona, na koju se pozivao poslanik Nebojša Medojević (DF) pokazala je negativnu vrijednost prioritetne dionice, kao i da će se autoput isplatiti za 250 godina. Vlada, međutim, nijednu studiju nije učinila dostupnom javnosti.