U pregovorima o pridruživanju Crne Gore EU ne bi trebalo da dođe do pooštravanja kriterijuma kada je u pitanju Mastrihtski sporazum, saopštio je bankarski ombudsman Halil Kalač.
On je naveo da je grčka kriza primjer kakve probleme može da ima prezadužena država, te da je to upozorenje svim državama da se samo zaduživanjem ne mogu rješavati problemi u ekonomiji.
– Države sa dugom preko 60 odsto BDP-a smatraju se visoko zaduženim. Ukupan državni dug Crne Gore na kraju marta je sa depozitima iznosio skoro 1,94 milijarde eura ili 54,6 odsto BDP-a – kazao je Kalač agenciji Mina biznis.
On smatra da je Crna Gora u grupi zemalja koje neće značajnije osjetiti posledice grčke krize i podsjetio da u crnogorskom bankarskom sistemu posluje Univezal Kapital banka, sa većinskim grčkim kapitalom, ali da je njeno poslovanje stabilno i bez indikacija da bi se moglo negativno odraziti na bankarski sistem Crne Gore. Takođe, kako je kazao, izvoz u Grčku je zanemarljiv i prošle godine je iznosio svega 295 hiljada, dok su strane direktne investicije iz te zemlje dostigle 234 hiljade eura. Prema riječima Kalača, eventualni bankrot Grčke mogao bi uticati na Crnu Goru kroz očekivanu deprecijaciju eura, koja je u takvim okolnostima moguća, naročito u slučaju izlaska iz eurozone.
– Depresijacija bi uticala na sve vrste zaduživanja, te na spoljnotrgovinsku razmjenu u Crnoj Gori. Depresijacija eura učinila bi da se krediti u drugim valutama, bilo da je riječ o kreditima građana ili državnim zajmovima, uvećaju po osnovu valutnih razlika. U Crnoj Gori je riječ, prvenstveno, o stambenim kreditima indeksiranim u švajcarskim francima, i kreditima u američkim dolarima – rekao je Kalač.
On je dodao da bi, kada je riječ o izvozu i uvozu, efekti bili takvi da izvoz u zemlje van eurozone postaje povoljniji, a uvoz sa trećih tržišta skuplji.
– Tada bi trebalo iskoristiti prednost niskog eura za izvoz u zemlje čiji se kursevi valuta ne kreću u smjeru evropske valute. Tu situaciju mogli bi iskoristiti ugostitelji čiji gosti dolaze sa tržišta van EU i regiona – rekao je on.
Gubitak bi, kako je kazao, mogli da osjete vlasnici grčkih hartija od vrijednosti, kao i da bi se indirektni negativni efekti mogli manifestovati kroz negativan uticaj grčke krize na zemlje EU i regiona, koje su crnogorski partneri, koje su u većoj mjeri povezane sa Grčkom.
– Cijena izlaska Grčke iz eurozone bila bi previsoka i za Grčku, čija je ekonomija u teškom stanju, i za EU – kazao je Kalač.
Ako bi se, kako je kazao, desila nestabilnost i kolebanja na evropskim berzama u narednom periodu, moglo bi se desiti i smanjeni interes stranih investitora za kupovinu evropskih hartija od vrijednosti.
J.V.