U istraživanju koje je sprovela agencija „Damar”, najveći procenat Srba, odnosno 68, 6 odsto, ustvrdilo je da je diskriminacija prisutna u Crnoj Gori. U istraživanju koje je naručilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, manje od 50 odsto Crnogorca, Bošnjaka, Muslimana, Albanca i Roma smatra da je diskriminacija prisutna u našoj zemlji. Da ova negativna pojava postoji u Crnoj Gori smatra 57, 1 odsto ispitanika, koji su se izjasnili da su Hrvati.
Prema podacima ministarstva, 54,4 odsto građana smatra da je diskriminacija veoma ili u priličnoj mjeri prisutna, dok po istraživanju NVO Građanska alijansa čak 81 odsto lica smatra da je ta pojava prisutna u velikoj mjeri.
– Na osnovu ukupnih rezultata napravljeno je rangiranje društvenih grupa prema stepenu diskriminacije, pri čemu rezultati pokazuju da su prema mišljenju građana Crne Gore najviše diskriminisani Romi, zatim homoseksualci, a potom lica sa invaliditetom. U srednje diskriminisane grupe spadaju oboljeli od AIDS-a, osobe zavisne od psihoaktivnih supstanci, HIV pozitivne osobe i nacionalne manjine, dok su najmanje diskriminisane grupe, žene i starije osobe – piše u istraživanju koje je za potrebe ministarstva uradila agencija „Damar”.
Nacionalne grupe koje u procentu većem od 60 odsto smatraju da je diskriminacija prema Romima veoma ili uglavnom izražena su Srbi, Muslimani i Bošnjaci. Na drugoj strani sami Romi su ti koji u najvećem stepenu ocjenjuje da diskriminacija prema njima nije izražena.
Izraženost diskriminacije prema homoseksualcima u gotovo jednakoj mjeri ocjenjuju i muškarci i žene. Međutim, kada je u pitanju obrazovanje, primjetno je da se sa povećanjem stepena obrazovanja povećava i procenat ocjene da je diskriminacija prema homoseksualcima veoma ili uglavnom izražena. Takođe, što su građani obrazovaniji više smatraju da je diskriminacija prema osobama sa invaliditetom u Crnoj Gori izraženija.
Kada je u pitanju diskriminacija prema ženama, čak 76.9 odsto muških ispitanika, naspram 57.5 odsto pripadnica ljepšeg pola, smatra da je diskriminacija prema ženama niska ili je uopšte nema. Na drugoj strani svega 18,6 odsto muškaraca, naspram 35 procenata žena, smatra da je diskriminacija prema ženama veoma ili uglavnom izražena.
– Mlađi i obrazovaniji ispitanici u većoj mjeri nego oni starijih godina ili oni sa nižim obrazovanjem, koji u visokom procentu, preko 40 odsto, nemaju stav, smatraju da je diskriminacija prema osobama sa AIDS-om izražena – navodi se u istraživanju.
Prema istraživanju Damara, crnogorski građani su skloni diskriminaciji u većoj mjeri.
– Najjače predrasude crnogorski građani su pokazali prema homoseksualcima stavom da je to bolest i pokazujući nepoštovanje prema toj grupi u procentu od 76 odsto. Predrasude su nešto u manjem procentu, ali i dalje snažno izražene i prema Romima izražavanjem socijalne distance i jakom predrasudom da svi pripadnici romske populacije vole da kradu. Izvjesna netolerancija je pokazana i prema drugim narodima, dok su sa druge strane crnogorski građani ispoljili tradicionalno visok stepen vjerske tolerancije. Prema osobama sa invaliditetom kao i oboljelima od AIDS-a građani su pokazali veći stepen razumijevanja i tolerancije – pokazalo je istraživanje Damara.
Građani smatraju da je najteže biti lice sa invaliditetom, pripadnik romske populacije i homoseksualac, a zatim osoba oboljela od AIDS-a, HIV pozitivno lice, zavisnik od psihoaktivnih supstanci, starac, pripadnik nacionalne manjine i žena.M.S.
Rom i Albanac nepoželjni za predsjednika
Prema podacima ministarstva, u našoj državi najveća etnička distanca postoji prema Romima i Albancima, i građani ne bi željeli da lice te nacionalnosti bude predsjednik države, šef ili vaspitač.
– Ispitivanje etničke distance prema Romima kao grupe prema kojoj je do sada pokazana najveća socijalna distanca, pokazuje da najveća distanca prema pripadnicima ove grupe postoji kada je u pitanju položaj predsjednik države, gdje najveću distancu izražavaju Srbi i Crnogorci, ali i Muslimani. Prema Romima, nacionalna grupa Srbi su pokazali etničku distancu i kada je u pitanju uloga vaspitač, dok oni koji se izjašnjavaju kao Crnogorci ne bi željeli da im Rom bude šef – navedeno je u istraživanju.
Svaki peti vidi političku diskriminaciju
Građanska alijansa je predstavila „Istraživanje diskriminacije po osnovu pola i starosti prilikom zapošljavanja”, u kojem su ispitanici bili članovi sindikata, poslodavci i NVO, a u kojem je konstatovano da 19 odsto ispitanika smatra da je najprisutnija diskriminacija po osnovu političke pripadnosti i invaliditeta. Da je nacionalnost prepreka prilikom zapošljavanja smatra 12 odsto ispitanika, starost – 18,6; pol – 13,9; seksualna orijentacija 6,9; a jezik 2,3. Ispitanici smatraju da vjera ne predstavlja osnov za diskriminaciju prilikom zapošljavanja, kao i imovinsko stanje.
Građanska alijansa podsjeća na istraživanje CEDEM-a u kojem je čak 81,8 odsto ispitanika kazalo da je diskriminacija prilikom zapošljavanja najprisutnija zbog političkih uvjerenja. Prema CEDEM-u 69 odsto građana smatra da je invaliditet barijera za dobijanje posla, starost – 66 odsto, seksualna orijentacija 58, nacionalnost 57, vjeroispovijest 50 i pol 48 procenata.
– Istraživanje je pokazalo široko rasprostranjenu diskriminaciju po osnovu pola i starosti prilikom zapošljavanja, kao i to da se ona javlja kako u privatnom sektoru tako i u državnim institucijama i organima. Primijetili smo da se veoma često prave razlike po osnovu pola. U najvećem broju slučajeva traži se muški pol, osim kada je riječ o poslovima održavanja higijene i u zdravstvu kada je u pitanju zapošljavanje medicinskih sestara. Ono što generalno važi za sve ove oglase jeste da traju kratko i u prosjeku od jedan do peta dana. U velikom broju registrovanih slučajeva odstupa se od načela jednakog postupanja prema muškaracima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada – navode u Građanskoj alijansi.