U Crnoj Gori je u prošloj godini podnijeto 485 krivičnih prijava zbog bespravne sječe i uzurpacije šuma. To je konstatovano u izvještaju o zdravstvenom stanju šuma za 2015. godinu, koji je Vlada nedavno usvojila
Prema tom dokumentu, zbog bespravne sječe u dražvnim šumama podnijeto je 278 krivičnih prijava. Najviše prijava podnijeto je u Kolašinu, čak 94, dvije prekršajne za 991 metar kubni drvne zapremine. U Rožajama su podnijete 33 krivične prijave, u Beranama 28, u Bijelom Polju 25, u Podgorici 24. U Andrijevici je podnijeto 15 krivičnih prijava, u Pljevljima 13, u Nikšiću i Mojkovcu po 12, u Plavu 10.
U Plužinama je bilo sedam krivičnih prijava, Šavniku četiri i Kotoru jedna. Na Žabljaku i u Danilovgradu nije bilo krivičnih prijava zbog bespravne sječe.
Zbog uzurpacije šume je podnijeto 207 krivičnih prijava. U Pljevljima je uzurpirano 0,96 hektara zbog čega je podnijeto 15 krivičnih prijava. U Rožajama su uzurpirana 23 hektara a podnijeto je 146 krivičnih prijava. U Beranama se radilo o skoro 34 hektara, i 17 krivičnih prijava, a u Plavu nije bilo ovakkvih primjera.
U Bijelom Polju je podnijeto 20 krivičnih prijava za uzurpaciju 26 hektara, na Žabljaku dvije zbog 1,2 ha, a u Kolašinu jedna zbog 0,05 ha. U Šavniku su podnijete dvije krivične prijave za uzurpaciju 3,5 hektara, a u Mojkovcu četiri zbog 13,25 ha.
Podnijeto je i 35 prekršajnih prijava zbog bespravne sječe u šumama u privatnoj svojini.
Bespravna sječa i uzurpacija šuma nijesu jedine „metode“ kojima se uticalo na smanjenje drvne mase u Crnoj Gori. Tome su znatno doprinijeli i požari, a zbog izgorele drvne mase šteta je procijenjena na skoro 40.000 eura.
U Pljevljima je prošle godine registrovano 15 požara, u Kolašinu 14, Podgorici šest, Nikšiću pet... Najveća šteta od požara nastala je u Nikšiću gdje je iznosila 34.830 eura.
– U toku 2012. godine u državnim šumama požarima je uništeno 6.663 hektara visokih privrednih šuma, što je skoro sedam odsto ukupne površine tih šuma u Crnoj Gori. Pričinjena direktna šteta šumama procijenjena je na oko 4.268.000 eura, dok su indirektne štete enormne. U toku 2013. godine, Vlada Crne Gore usvojila je Plan sanacije šuma degradiranih šumskim požarima. Realizacija Plana sanacije se odvijala kroz dvije faze - sječa opožarenih stabala i njihovo uklanjanje sa požarišta, i pošumljavanje opožarenih površina, na kojima nije došlo do prirodnog podmlađivanja matičnom vrstom šumskog drveća – navodi se u izvještaju.
Prema Planu sanacije i preporuci područnih jedinica, moguće je izvršiti pošumljavanje još na površini od 893,42 ha, dok na površini od 1897,2 hektara nije moguće ili su te površine prirodno pošumljene.
– U većini područnih jedinica drvnu masu koju je potrebno doznačiti na površini od 1.155,76 ha, radi se o drvnoj masi koja je proteklom periodu izgubila tehničku vrijednost, koja je izložena truljenju i napadu štetnih insekata, sa posledicama širih razmjera. Realizacija ove drvne mase nema komercijalne svrhe, ali je prijeko potrebna sa aspekta zaštite i održivog gazdovanja šumama – konstatuje se u izvještaju.
Šume su u toku protekle godine bile izložene i pojavi štetočina.
– U toku 2015. godine ustanovljena je pojava osmozubog smrčevog potkornjaka i šestozubog smrčevog potkornjaka. Najveće prenamnoženje štetnih insekata sipaca potkornjaka registrovano je u šumskom području Pljevlja. Prenamnoženje je posledica požara iz 2007. i 2012. godine, velikih sniježnih padavina i olujnih vjetrova u 2010. godini, kao i ekstremne suše tokom 2012. Pored toga, činjenica da sanitarne sječe u šumama jednim dijelom izostaju, predstavljaju dodatan razlog pojave potkornjaka – objašnjeno je u izvještaju.A.O.
Uništene štetočine
Tokom 2015. godine na prostoru Danilovgrada i Nikšića uočene su na granama borovih stabala bijela gnijezda borovog litijaša. U proljeće su, kako se navodi, realizovane aktivnosti na uništavanju i sprečavanju njegovog razvoja na površini od 147 hektara.
– Uništavanje ovog štetnika vršeno je i u šumama na području Primorja, u šumskim sastojinama u Kotoru, Baru, Herceg Novom i Cetinju. Čišćenje je vršeno na lokalitetima gdje je intenzitet napada bio srednje jačine. Prilikom uklanjanja ove štetočine posebno se obratila pažnja na kulture pored magistralnih puteva i turističkih objekata, tamo gdje šume imaju turističko pejzažni značaj – konstatuje se u izvještaju.