Najveća bruto zarada koja je obračunata u septembru iznosi 39,2 hiljade eura, saopštili su za „Dan” iz Poreske uprave (PU) i dodali da je ta zarada isplaćena licu zaposlenom u sektoru hotelijerstva.
– Prema podacima, kojima raspolaže Poreska uprava, najveća bruto zarada obračunata za poreski period septembar 2016. godine iznosila je 39.208,64 eura, odnosno u neto iznosu 22.152,87 eura, a isplaćena je licu zaposlenom u sektoru hotelijerstva. Navedeni iznos isplaćen je samo u jednom mjesecu, te se ne može zaključiti da se radi o redovnom mjesečnom primanju, već o otpremnini, bonusu ili nekom drugom obliku ličnog primanja, iako je on unijet u IOPPD obrazac pod šifrom 1 – zarade, pa se kao takav i vodi u sistemu Poreske uprave – naveli su iz PU, na čijem čelu je Miomir M. Mugoša.
Prema ranijim podacima Poreske uprave, od januara do juna ove godine najveća obračunata zarada sa porezima i doprinosima iznosila je čak 307,6 hiljada eura, odnosno 206,1 hiljadu eura u neto iznosu. Taj iznos isplaćen je zaposlenom u sektoru „razrada građevinskih projekata”. Druga po redu najveća zarada za isti taj period isplaćena je zaposlenom u istom sektoru i iznosila je 52,6 hiljada eura u bruto iznosu, dok je sa mjesečnom zaradom od 46,6 hiljada eura sa porezima i doprinosima zaposleni u sektoru neživotnog osiguranja bio treći na spisku najvećih zarada za pola godine.
U prošloj godini najveća obračunata zarada iznosila je 309,4 hiljade eura i isplaćena je zaposlenom u sektoru hotelijerstva.
Prosječna zarada za septembar iznosila je 501 euro, što je za 0,2 odsto manje nego u avgustu. „Srećni” hotelijer je u septembru primio 44 prosječne plate u Crnoj Gori, ili skoro četiri godišnje prosječne zarade.
U septembru su porasle plate u sektorima poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, zatim stručne, naučne i tehničke djelatnosti, u državnoj upravi i odbrani, informisanju i komunikacijama, finansijskim i djelatnostima osiguranja, kao i u djelatnostima koje se odnose na snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom. U istom periodu pad je zabilježen u oblastima građevinarstva, usluga smještaja i hrane, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, prerađivačke industrije, saobraćaja, umjetnosti, snabdijevanja vodom, upravljanja otpadnim vodama, kao i u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.
B.Ma.
U Crnoj Gori 47 milionera
Prema podacima Centralne banke, na kraju septembra u Crnoj Gori je registrovano 47 milionera. Na kraju trećeg kvartala ukupna štednja fizičkih lica iznosi 1,5 milijardi eura, dok su depoziti pravnih lica iznosili 1,4 miliona eura, što znači da građani i kompanije na štednim knjižicama u 15 crnogorskih banaka imaju skoro tri milijarde eura.