Gradska uprava u 2017. godinu ulazi sa minusom od osam i po miliona eura, manjim kapitalnim budžetom od prošlogodišnjeg, većom tekućom potrošnjom i novim povećanjima ionako velikih nameta, na teret građana, ocijenio je Luka Rakčević, nezavisni odbornik. On je naveo da su samo u poslednje tri godine, godišnji iznosi za zarade zaposlenih povećani za četiri i po miliona eura.
-To je pratilo i povećanje naknada, poreza i taksi- lokalne komunalne takse, cijene vode, najavljene komunalne takse i redefinisanog poreza na nepokretnost – ocijenio je Rakčević.
Komentarišući rad lokalne samouprave u prošloj godini, Rakčević je naveo da sa mrtve tačke nijesu pokrenuta dva važna procesa.
-Rok za usklađivanje statuta Glavnog grada istekao je još 22. aprila prošle godine, a sa mrtve tačke se nije pokrenula ni Odluka o mjesnim zajednicama koja je usvojena u februaru. Zbog toga i 2016. godina predstavlja kontinuitet loše i neodgovorne vlasti, stagnacije grada, stimulisanja tekuće potrošnje zarad amortizovanja socijalnog nezadovoljstva, a beskrajnog oporezivanja građana – ocijenio je Rakčević.
Luka Rakčević poručuje upravi Glavnog grada da se grad mora razvijati ravnomjerno.
-U centru urbanog planiranja nalazi se tržišni interes krupnog kapitala, a ne građanin, kao korisnik prostora. Siguran sam da koncept betoniranja i bespovratnog eksploatisanja prostora, ne smije biti strateški pravac razvoja Glavnog grada. Moramo razumjeti da urbano planiranje nije samo stvar estetike, već da ono determiniše karakter i identitet jednog grada, te ostavlja duboke ekonomske, sociološke i demografske posljedice. Grad moramo razvijati ravnomjerno, a ne centralizovano, posebno vodeći računa o jednakoj zastupljenosti kulturnih, obrazovnih i zdravstvenih institucija u svim njegovim djelovima – naveo je Rakčević.
Nezavisni odbornik ukazuje da vlast mora otvoriti mjesne zajednice za građane i mogućiti im putem društvenih mreža i onlajn platformi da aktivnije učestvuju u kreiranju lokalnih politika.
-Moramo dati svrhu javnim prostorima, kao i koristiti ogroman potencijal brojnih ekstenzivnih i intenzivnih krovnih površina, na podgoričkim zgradama. Svaka od tih zgrada bi mogla imati svoj „zeleni krov”, kao zajednički prostor socijalizaciju stanara. Dosadašnju praksu uništavanja životne sredine, betoniranja korita i zagađivanja rijeka, te sadnje invazivnih, a ne autohtonih vrsti, moramo odmah prekinuti. Paralelno sa ulaganjem u poboljšanje javnog transporta, grad moramo prilagođavati pješacima i biciklistima, a ne automobilima, jer samo na taj načim možemo ohrabriti građane da više koriste alternativne vidove transporta. Neophodan korak mora biti i racionalizacija i profesionalizacija lokalne uprave, kako bi poboljšali uslugu, a smanjili ogromnu tekuću potrošnju, te dio novca preusmjerili u razvoj grada i infrastrukture. Obaveza transparentne i odgovorne uprave bi takođe bila da, na mjesečnom nivou, objavljuje detaljne izvode iz analitičkih kartica, putne naloge, zaključene ugovore – navodi nezavisni odbornik.
Da bi se sve to realizovalo potrebne su vizija i politička volja, što, kako ukazuje Rakčević, postojećoj gradskoj upravi nedostaje. N.S.