Glavni grad u ovoj godini nastojaće da u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva i Ministarstvom održivog razvoja i turizma stvori uslove na suženje koridora autoputa na dionici Bioče-Mateševo. U izvještaju o stanju uređenja prostora za 2016. godinu je naznačeno da će Glavni grad nastojati da se država konačno odredi prema pitanju glavnog i aleternativnog koridora autoputa Bar-Boljare prema Jadranu i Jadransko-jonskog autoputa.
-Značajna površina glavnog grada se nalazi u ovim koridorima zbog čega nije moguća realizacija Prostorno urbanističkog plana i razvoj ovih područja-piše u izvještaju.
U dokumentu je naznačeno da je Vlada početkom prošle godine suzila koridor na dijelu zajedničke trase dva autoputa.
-Idejnim rješenjem autoputa Bar-Boljare, na dionici Farmaci-Smokovac, na dijelu zajedničke trase dva autoputa utvrđena je nova granica koridora kojim se „oslobađa” značajan prostor od 16,12 kilometara ili 1.612 hektara. Novousvojeni koridor je promjenjive širine i u najvećem dijelu se ne poklapa sa područjima koja su obuhvaćena važećim planovima detaljne razrade. Ovim su stvoreni uslovi za dalju realizaciju planova (dio DUP-ova Tološi 2, Zlatica B, Momišići B i kompletan DUP Vranići 1)- navodi se u dokumentu.
U prošloj godini donijeto je 17 odluka za izradu planskih dokumenata, od čega se 11 planova radi po prvi put. Od 11 planova, tri planska dokumenta se odnose na Gradsku opštinu Tuzi, a dva na GO Golubovci.
Glavni grad je u prošloj godini riješio imovinsko-pravne odnose sa vlasnicima zemljišta na 65 lokacija, a za potrebe izgradnje saobraćajnica. Među njima je veliki broj fizičkih lica ali i kompanije Čelebić, Plantaže, Zrnožit, Okov, Evro stan, Komercijalna banka i drugi.
I u prošloj godini Glavni grad je imao problema da završi obaveze na uređivanju građevinskog zemljišta, a kao osnovne probleme ističu probleme u izradi planske i tehničke dokumentacije, zakonske okvire postupka javnih nabavki koje nameću saradnju sa nedovoljno kadrovski osposobljenim firmama.
-Česti imovinski sporovi i restitucija kao dugotrajni procesi prouzrokuju prolongiranje roka završetka započetih radova i odlaganje početka radova. Dio radova koji su bili ugovoreni, nije bilo moguće realizovati zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, a u pojedinim slučajevima neophodno je bilo izvršiti korekciju projektne dokumentacije usled izmjene planova –piše u dokumentu.
U dokumentu je naznačeno da je urađena analiza troškova komunalnog opremanja lokacija u zahvatu većeg broja planskih dokumenata i ugovorenih prihoda od naknade za komunalno opremanje za period od 2011-2016. godine.
-Konstatovano je da u okviru postojeće visine naknade, za potpuno komunalno opremanje lokacija investitora nedostaje oko 16 odsto u odnosu na ukupne troškove opremanja. To ukazuje da postojeća visina naknade na nivou Glavnog grada ne obezbjeđuje prihode iz kojih bi se vršila izgradnja objekata zajedničke potrošnje, već samo oko 84 odsto prihoda za realizaciju opremanja lokacija investitora. U ukupnpo ugovorenim prihodima od naknade, dio koji se odnosi na stambeni prostor učestvuje sa 57 odsto, dok poslovanje učestvuje sa 30 odsto, a garaže sa 13 odsto. U strukturi troškova uređivanja građevinskog zemljišta na pripremu za komunalno opremanje otpada 38 odsto, a na komunalno opremanje 62 odsto- piše u izvještaju.
Od 1. januara do 5. decembra prošle godine po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta zaključeno je 75 ugovora, od čega se 45 odnose na fizička, a 33 na pravna lica. Do 5. decembra, po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta naplaćeno je 8.853.360 eura. N.S.
U Podgorici 20.000 nelegalnih objekata
U Podgorici je bez građevinske dozvole ili sa prekoračenjem građevinske dozvole izgrađeno 20.000 objekata, konstatovano je u izvještaju. U dokumentu je naznačeno da je kao najznačajnija mjera ka suzbijanju bespravne gradnje predložena izmjena Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata sa ciljem da se ukine mogućnost izdavanja građevinske dozvole za izgrađene bespravne objekte.
Izdali 139 građevinskih dozvola
U izvještaju je naznačeno da je od 3. decembra 2015. godine do 3. decembra 2016. godine Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine izdao je 528 urbanističko-tehničkih uslova, 24 dozvola za pretvaranje stambenih u poslovne objekte i 71 upotrebnu dozvolu. U prošloj godini izdato je 139 građevinskih dozvola, od čega se 98 odnosi na stambene, stambeno-poslovne i poslovne objekte, 35 dozvola za infastrukturne objekte i šest promjena investitora.