Imovina cetinjske fabrike Košuta u stečaju prodata je za svega 340 hiljada eura, saznaje „Dan” iz više izvora. Od imovine koja je procijenjena na nekoliko miliona eura radnici nijesu dobili ni centa, a novi vlasnici vrijednog zemljišta su četiri privatne kompanije – Zrnožit, Eurogum, Montel i Sileks promet.
Stečaj u industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996. godine, a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila među prvim velikim fabrikama u kojima je otvoren stečajni postupak, a njeni radnici su jedini koji nijesu namireni iz stečajne mase. Bivši radnici ove fabrike godinama unazad uzalud protestuju, a veća grupa njih se već godinu svakodnevno okuplja ispred zgrade Opštine Cetinje, tražeći osam zaostalih zarada, povezivanje radnog staža i otpremnine od 200 do 400 eura po godini provedenoj u preduzeću.
Radnicima su svi obećavali, pa i bivša ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević da će biti isplaćeni čim se proda imovina stečajnog dužnika, međutim, to se još nije desilo. Gradonačelnik prestonice Aleksandar Bogdanović je prije dvije godine obećao radnicima da će valorizovati imovinu Košute i isplatiti im dugovanja. On je u nekoliko navrata poručivao da će na mjestu Košute biti sagrađena zgrada kako bi se riješila stambena pitanja bivših zaposlenih.
Osim praznih obećanja, radnici Košute nijesu dobili ništa, a odgovornost za rješavanje njihovih problema se prebacivala iz jedne nadležnosti u drugu. Iz stečajne uprave su ih upućivali na Privredi sud, odakle bivši zaposleni cetinjskog giganta nikada nijesu dobili odgovor na mnogobrojne zahtjeve.
Advokat radnika Košute Petar Martinović podsjetio je na poslednje obećanje Bogdanovića dato bivšim zaposlenima.
– Bogdanović je dao riječ da će pokušati da u početku isplate sto radnika koji protestuju. Tu se ne radi o nerealnom i basnoslovnom iznosu, već o dvije hiljade eura po radniku, i to računajući po minimalnom dohotku. Konačni iznos za namirenje ovih ljudi nije visok i nerealan, već je i te kako skroman.– rekao je Martinović.
On podsjeća da su radnici oštećeni za 9 mjesečnih neisplaćenih zarada, kao i za iznos koji je nakon zatvaranja stečajnog postupka prenesen Fondu za razvoj Crne Gore, i to 1,3 miliona maraka a da prethodno nijesu namirena prioritetna potraživanja stečajaca Košute.
– Za sve navedeno posjedujemo urednu, valjanu dokumentaciju koja čvrsto argumentuje naše tvrdnje i to rješenje Privrednog suda o otvaranju stečajnog postupka St.br.139/94 od 4. marta 1996.godine u kome se jasno vidi da su prijavljena, doduše, nepotpuna potraživanja radnika, od strane tadašnjeg zastupnika, koja su se ogledala u 9 neisplaćenih mjesečnih zarada.Privredni sud je uzeo u obzir kao osnovane i otvorio stečajni postupak. Međutim, na dan zaključenja stečajnog postupka u rješenju od 14. juna 2001. godine jasno se vidi da tih devet neisplaćenih mjesečnih zarada nijesu nikada isplaćene radnicima IMO „Košute“, a pored toga ni otpremnine koje su ih sledovale uz sredstva koja su izdvajali za stambeni fond – rekao je Martinović.
On je kazao da se u rješenju o zatvaranju stečajnog postupka vidi da su 1,3 miliona eura faktički poklonjeni Fondu za razvoj i tako radnici izigrani na nezakonit način.
Martinović je kazao da je Košuta brojala preko 1,2 hiljade zaposlenih radnika.
– Imovina fabrike Košuta, odnosno vrijednost iste bila je između današnjih 15 i 18 miliona eura. Pod okriljem fabrike bile su čak 48 prodavnica širom bivše Jugoslavije. Međutim, stečajni postupak u fabrici IMO „KOŠUTA”, otvoren je 4. marta 1996. godine i fabrika je u tom trenutku brojala 48 poslovnih prostora, kompletan inventar sa svim izuzetno vrijednim mašinama kojih je bilo više od 600 – rekao je on.B.Ma.
Specijalno tužilaštvo da reaguje
Predstavnik radnika Košute Dijana Vujović rekla je da je su bivši zaposleni razočarani što Specijalno tužilaštvo ništa nije uradilo u slučaju Košute.
– Fabrika je opljačkana, a radnici ostavljeni na ulici. Jedini smo u Crnoj Gori koji nijesu dobili baš ništa, iako smo mi kao i ostali radnici žrtve tranzicije. Poslednju platu smo primili 1996. godine i već dvije decenije smo bez ikakvih prava, a činjenica je da mnogi nemaju od čega da se prehrane – rekla je Vujovićeva.