Ministarstvo rada i socijalnog staranja tokom protekle godine smanjilo je broj korisnika dječjeg dodatka na 11.469 korisnika, što je za 5.064 manje nego godinu ranije. Osim djece, na udaru su se našle i porodice koje su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice. Tako su od novembra 2015. do novembra 2016. bez materijalnog obezbjeđenja ostale 2.972 porodice sa 11.423 člana.
Na ovaj način ostvarene su milionske uštede na račun siromašnih građana, pa onda i ne čudi što su zaposleni u ministarstvu čašćavani pred praznike sa po 500 eura, a u centrima za socijalni rad po 200.
Trend smanjivanja broja korisnika socijalnih davanja, bez otvaranja novih radnih mjesta, sagovornici „Dana” ocjenjuju zabrinjavajućim jer navedeni podaci ne pokazuju da je broj siromašnih smanjen, već da Vlada želi da uštedi na najsiromašnijem sloju društva.
Prema riječima Veska Pejaka, iz Alternative Crne Gore, budžet je prazan i kada zafali novca za privilegije bogatih političara onda se otima i ono malo od sirotinje.
– Definitivno je da su ljudi koji su izgubili socijalnu pomoć i dodatke bili na samoj granici biološke ugroženosti, ali su izgubili socijalnu pomoć jer je vlast našla neku pravnu smicalicu da im ukine tu pomoć. Uskoro će naći još nekih pravnih ograničenja da ukidaju socijalnu pomoć. Prošle godine su neki ljudi izvršili samoubistvo jer su izgubili socijalnu pomoć, tako da možemo očekivati veći broj samoubistava zbog nemaštine i gladi – istakao je Pejak.
Da bi se riješio ovaj problem, smatra Pejak, neophodno je pod hitno ukinuti službene privilegije koje imaju bogati političari, a to su službeni automobili, telefoni, putovanja i plate preko 1.000 eura.
– Sva ta sredstva treba preusmjeriti siromašnima. Druga mjera je dugoročna – otvaranje novih radnih mjesta. Ljudi ne trebaju pomoć, već priliku da rade i zarade za svoje porodice. Time im se vraća dostojanstvo i osjećaj bitnosti. Za očekivati je da u ovoj godini zakasni bar jedna isplata socijalnih davanja, odnosno biće isplaćeno samo 11 ove godine. Kašnjenje se predviđa za kraj ove godine – navodi Pejak.
U humanitarnoj fondaciji Banka hrane smatraju da su socijalni kartoni stvorili mogućnost da se vodi bolja evidencija korisnika socijalne zaštite, ali ipak ocjenjuju da ne treba uskraćivati pravo na socijalnu pomođ građanima koji imaju zemlju u nekom selu do kojeg i ne mogu da dođu. Podsjećaju da socijalna pomoć iznosi od 63 do 120 eura, što je 10 odsto manje od plate funkcionera.
Predsjednica humanitarne fondacije Banka hrane Marina Medojević smatra da je socijalni sistem neodrživ zbog prevelike politizacije.
– Bez novih radnih mjesta i snažnog ekonomskog razvoja nema održivog rješenja. U Crnoj Gori se broj siromašnih kojima treba socijalna pomoć stalno uvećava i sada je oko 50 odsto populacije na ivici ili u zoni relativnog i apsolutnog siromaštva. Sve više budžetskog novca odlazi na kamate, dug se uvećava i dovedena je u pitanje likvidnost budžeta. Bliži se, bojim se, trenutak kada država neće imati novca za plate, penzije, socijalu, jer će morati da plaća kamate i prispjele kredite. Nažalost, uravnoteženje budžeta se dešava preko leđa najsiromašnijih, dok se „biznis elita” čuva i daju im se povlastice – istakla je Medojevićeva.
Ona smatra da srednje klase skoro da nema u državi i plaši se da vlast ne zna šta to znači.
– Opasna je ivica kojom ide Vlada Crne Gore. Neoliberalna ekonomija uzima danak. Nažalost, sindikat nije odgovorio na zadatke koje se pred njim postavljaju. Ljudi su zbunjeni, ne znaju kako se izboriti za svoja prava koja su elementarno uništena. Umjesto da vlast preza od naroda koji je doveden u jedan izuzetno težak položaj, vlast i dalje nastavlja sa nebrigom i neodgovornim ponašanjem. Ljudi ostaju i bez mrvica, dodataka i materijalnog obezbjeđenja, koji su morali povećati i pružiti ljudima u stanju socijalne potrebe elementarne uslove za opstanak, proces obespravljenih crnogorskih građana se nažalost nastavlja – naglasila je Medojevićeva.
Banka hrane se, kako navodi, suočava sa velikim brojem zahtjeva za pomoć i postavlja se pitanje smisla humanitarnih akcija jer se za pomoć mora čekati i do godinu dana.M.S.
Od socijale ne može da se preživi
NVO Juventas je u nedavnoj analizi upozorila da su socijalna davanja tokom 2015. godine u Crnoj Gori povećana u prosjeku za svega 80 centi. U toj NVO pojašnjavaju da su socijalna davanja u 2014. smanjena za isti taj iznos u odnosu na 2013. godinu.
– Linija siromaštva ili granica siromaštva je najniži nivo prihoda sa kojim osoba može da preživi u svojoj državi. Nacionalna apsolutna linija siromaštva u Crnoj Gori iznosila je 186,45 eura. Stoga ne čudi podatak da većina građana smatra da socijalna davanja ne obezbjeđuju minimalnu egzistenciju. Prema poslednjim dostupnim podacima, svaki dvanaesti stanovnik Crne Gore živi ispod granice siromaštva – ocjenjuju u Juventasu.
Istraživanje te NVO pokazalo je da tri četvrtine građana Crne Gore (77,6 odsto) smatra da su socijalna davanja neprihvatljivo niska, a svega 7,7 odsto smatra da se od njih, ipak, može živjeti.