Vlada Crne Gore garantovala je Crnogorskom fondu za solidarnu stambenu izgradnju (CFSSI) za kredit od 3,8 miliona eura, koji je potom isplaćen novcem poreskih obveznika. To je potvrđeno iz kabineta potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutina Simovića, i saopšteno da su garancije za kredit CFSSI u potpunosti isplaćene 2015. godine iz budžeta.
Podatke o radu CFSSI tražio je poslanik Demokrata Mijomir Pejović, kome je u ime Vlade odgovorio ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.
Prema tim podacima, Vlada je Fondu 2010. godine izdala garanciju za kreditno zaduženje kod Erste banke za iznos od 3,8 miliona eura.
– Vlada je kredit preuzela 2011. godine od Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgadnju u skladu sa odredbama Zakona o budžetu za 2011, odluke o zaduživanju i davanju garancija za 2011. i zaključku Vlade br. 03-5462 od 9. juna 2011. godine. Preuzeti dug po osnovu kredita je u potpunosti otplaćen iz budžeta države, zaključno sa 23. februarom 2015. godine. Novčana sredstva od kredita u iznosu od 3,8 miliona eura, za koji je Crnogorski fond dobio državnu garanciju, bio je namijenjen za kupovinu zemljišta u Nikšiću, koje je bilo u vlasništvu Rudnika boksita, te je predmetno zemljište preuzela Vlada, dok su predmetna sredstva korišćena za isplatu otpremnine radnicima te kompanije – naveli su iz Vlade.
Vlada je pristupila Fondu 2008. godine, zajedno sa Unijom poslodavaca i Savezom sindikata Crne Gore (SSCG), kada je svaka članica uplatila po 176.080 eura na ime udjela u osnovnom kapitalu Društva, i po tom osnovu stekli su udio od po 33,33 odsto. Fondom rukovodi Odbor direktora, na čijem je čelu Danilo Popović.
Iz Vlade tvrde da osim garancije na višemilionski kredit i osnivačkog udjela nijesu imali nikakvih drugih izdataka iz budžeta u cilju finansiranja CFSSI.
Fond je, prema tvrdnjama iz Vlade, od 2008. do 2016. godine izgradio 1.563 stambene jedinice na 21 placu u 13 opština.
Najviše stanova solidarnosti izgrađeno je u 2016. godini – 484. Za period od osam godina najveći broj stanova izgrađen je u Budvi – 277, zatim Baru – 280, Podgorici – 262, a najmanje u Andrijevici – devet, Mojkovcu – 25 i Pljevljima – 26.
Prodajna cijena stanova po metru kvadratnom u Andrijevici je iznosila 600 eura, u Baru 780, Beranama između 385 i 552, u Budvi 750–950 eura. Cijena kvadrata u Mojkovcu iznosila je 600 eura, u Nikšiću 590–600, Pljevljima 580, Podgorici 591–715 eura. U Rožajama kvadrat stana solidarnosti iznosi 590 eura, u Tivtu 765–845, Cetinju 560–600, u Plužinama 500–600, a u Bijelom Polju 599 eura.
Iz Vlade nijesu odgovorili na pitanje Pejovića kojim su prvnim licima kao članovima CGSSI dati izgrađeni stanovi.
– Shodno informacijama koje smo dobili od Fonda, Fond ne raspolaže jedinstvenom evidencijom o dodijeljenim stambenim jedinicama svakom privrednom subjektu posebno, odnosno traženo sortiranje po datumima zaključenja ugovora o ulaganju i sortiranje po privrednim subjektima. Informisali su nas da su u većini opština, u kojima je stambeni objekat izgrađen, i opštinskih preduzeća, zastupljeni: Sindikat Uprave policije, Sindikalna organizacija Uprave carina, Pošta CG, Sindikalna organizacija Agencije za nacionalnu bezbjednost, ministarstva, domovi zdravlja, bolnice i drugi privredni subjektu – pojasnili su iz Vlade.
Pejović je u izjavi za „Dan“ ocijenio da će se slučaj zvani „CFSSI” tek u narednom periodu podrobnije odmotavati, smatrajući da je zato jako važno da od nadležnih iz Vlade i ministarstva što prije dobiju spisak svih lica koja su dobila stanove.
– Poslije garancija za KAP, Primorku, koje dosad nijesu zainteresovale Državno tužilaštvo, teško se može očekivati da će i u ovom slučaju trošenja novca poreskih obveznika učiniti bilo šta što bi dovelo do procesuiranja odgovornih čelnika Fonda – poručio je on.A.O.
Bez stanova ostajali radnici
Pejović je ukazao na određene primjere gdje je, kako je naveo, DPS vlast dodijelila stan pojedinim kulturnim stvaraocima, pritom izbrisavši sa spiska nekog od radnika koji decenijama živi kao podstanar.
– Isto tako stan je dodijeljen i nikad registrovanom FK Mogren i siguran sam da će opštinska Agencija za borbu protiv korupcije u narednom periodu dostaviti sve indicije i saznanja kako bi se pojava zloupotrebe stanova do kraja demistifikovala – smatra on.