Izuzetno poetsko-muzičko veče održano je u Biblioteci za slijepe Crne Gore, povodom Svjetskog dana poezije. Nakon uvoda uslijedio je dio koji će, sigurni smo, svima koji su prisustvovali, dugo ostati u sjećanju po svojoj ljepoti. Baš kao u pjesmi, stihovi i muzika su tekli, a valovi tih rijeka nježno zapljuskivali duše slušalaca, ponovo vraćajući i oživljavajući emocije i misli velikih pjesnika. Emotivno, a opet blago, pravi melem za dušu. Za taj dio pobrinuli su se glumac podgoričkog Gradskog pozorišta Dejan Đonović, koji je sugestivno govorio stihove Puškina, Ljermontova, Jesenjina, Majakovskog i Simonova. Pomogle su mu i mlade recitatorke, obje čitajući na Brajevom pismu. Bojana Otašević publiku je dirnula čitajući Jesenjinovih pjesama „Breza” i „Pjesmu o keruši“, dok je poseban užitak svojim emotivnim čitanjem dijela iz Puškinove poeme „Jevgenije Onjegin” – Tatjaninog pisma, priredila Anđela Dragović. Domaćini su se predstavili i kao vrsni pjevači. Omladinska grupa Saveza slijepih Crne Gore otpjevala je rusku pjesmu „Konj”. Da bi to sve zvučalo još bolje, pomogla im je dirigentkinja Ljudmila Radović i mlada gitaristkinja Nevena Zec. Program su predivnim kompozicijama za klasičnu gitaru upotpunili učenici Muzičke škole „Vasa Pavić“, nadareni gitaristi Višnja Dukić i Stefan Kostić.
- Ruska književnost dala je u periodu 19. i 20. vijeka neka od najvećih imena svjetske književnosti. To je bilo i zlatno doba ruske poezije, koje je donijelo sjajne pjesnike, velikane svjetske književnosti. Ruska poezija iz tog perioda donijela je i mnoge novine u svjetskoj književnosti – rekla je Smiljana Radusinović, urednik kulturno-umjetničkog programa u Biblioteci za slijepe. Neki ruski pjesnici izvršili su reviziju simbolizma i donijeli novi pravac u poeziji – ruski akmeizam, navodi Radusinovićeva, dodajući da su u donošenju novog prednjačili Majakovski, Ahmatova, Cvetajeva, Pasternak... Naglasila je i da je period moderne ruske književnosti iznjedrio nekoliko nobelovaca – pjesnici Ivan Bunjin, Josif Brodski, Boris Pasternak, i prozaisti Mihail Šolohov i Aleksandar Solženjicin. Ova činjenica samo potkrepljuje značaj ove književnosti u globalnim razmjerama.
Naredno druženje Radusinovićeva je zakazala za april, ne otkrivajući temu.
Ž.J.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
