Knjiga ,,Bratoubilački rat (Crna Gora 1941-1945)” Dragana Radevića promovisana je pred brojnom publikom u kripti Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici. O ovom djelu pored autora govorili su bivši predsjednik Crne Gore dr Momir Bulatović i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, dok je moderator bio protojerej Predrag Šćepanović.
- Dragan Radević ovom knjigom spretno vodi čitaoca mračnim lavirintom naše nedavne, tragične istorije. Dokumenta koja on iznosi u ovoj knjizi izazivaju najjače emocije, ali su složena u logičkom i vremenskom slijedu na način koji pokazuje da autor teži objektivnosti i suštinske ocjene prepušta čitaocu. Iako autor, veći prostor posvećuje zbivanjima vezanim uz kraljevsku vojsku u Crnoj Gori, u odnosu na zbivanja na drugoj strani, među partizanima, kao pripadnicima NOP-a, utisak je da on to čini sa svjesnom i pravilno odabranom namjerom, a ne da bi se unaprijed opredijelio i zauzeo neku stranu – kazao je Bulatović.
On je dodao da dokumenti na osnovu kojih on osvjetljava ovu mračnu stranu naše istorije predstavljaju do sada brižno skrivanu građu.
- Moja je uloga, razumio sam to, da na ovoj promociji govorim o knjizi sa one partizanske, komunističke strane. Tu ulogu ja biram jer mi ona po istorijskim prilikama dvostruko pripada. Prvo, što je manje važno, o ovim događajima znam po nešto od najranijeg djetinjstva. Moj otac, Savo Boškov Bulatović, tada osamnaestogodišnjak bio je borac Sedme omladinske brigade i kao izviđač u neposrednoj pratnji generala Sava Burića. O tadašnjim zbivanjima pričao je rijetko, škrto i sa sjetom koju sam tek razumio kada sam pročitao knjigu Dragana Radevića ,,Bratoubilački rat”. Drugo, važnije, ja sam bio posljednji predsjednik Saveza komunista Crne Gore, kao nasljednika Komunističke partije i kao takav imam obavezu da prihvatim sve njene uspjehe i pobjede, ali i da nosim teret grešaka, zabluda i poraza koje su je pratili – kazao je Bulatović.
On je zaključio da ,,iako odavno mislimo da postoje dvije strane - ova knjiga uvjerava nas u suprotno”, te da u bratoubilačkom ratu nema niti može biti pobjednika.
- Bratoubistvo ne vodi nigdje drugdje nego u začarani krug zla koji se uvećava i hrani prolivenom krvlju. U ovoj knjizi su posebno predstavljene dvije izrazito negativne ličnosti. One su u samom epicentru zla. Jedna je Pavle Đurišić, čije ponašanje i zlu sudbinu autor vjerno približava čitaocu, a drugi je Milovan Đilas, po dokumentima gospodar smrti za kojeg pisac knjige iznosi zaista morbidan podatak u kome su spiskovi hiljade strijeljanih, a pred zakonom nevinih ljudi, dostavljeni na njegov sto sa napomenom ,,za ličnu upotrebu” – kazao je Bulatović.
Autor Dragan Radević smatra da je ovom knjigom dao jedan doprinos sadašnjem trenutku kako bi mnogi saznali gdje su im završili rođaci, očevi, djedovi.
– Ova knjiga je pisana na osnovu autentičnih dokumenata iz dosad zatvorenih arhiva jugoslovenske Ozne i Udbe koji su čamili 70 godina. Igrom srećnih okolnosti i spletom događaja, ja sam možda prvi čovjek i istraživač koji je u te arhive zavirio i našao istinu šta se dešavalo od 1941. do kraja maja 1945. godine sa Crnom Gorom i Crnogorcima. Bratoubilačka tragedija je najtamnija stranica sveukupne crnogorske istorije – kazao je autor Radević.
On je dodao da je crnogorska ratna drama doživjela svoj tragični vrhunac od 9. do 28. maja 1945. kada je zvanično rat bio završen, kada su partizani po izričitom naređenju generala Milovana Đilasa likvidirali po partizanskim dokumentima oko 7.000 svoje zarobljene braće.
- Ova moja knjiga je opomena svima nama da nikada više u Crnoj Gori brat na brata, otac na sina ne digne ruku niti pušku. Trebalo bi da smo izvukli veliki nauk – kazao je Dragan Radević.
Da bratoubilaštvo nije samo naše, već i uopšte ljudsko prokletstvo, smatra mitropolit Amfilohije.
– Taj krvavi bratoubilački pir praktično jeste završen u Sloveniji, ali njegov najstrašniji i najdublji pečat jeste Jasenovac, Stara Gradiška. To navodi Radević, gdje su ustaše pobile 150 najuglednijih Crnogoraca, profesora, inspektora gimnazije, oficira, po naredbi prokletog Sekule Drljevića. Onoga, koji je započeo to krvavo bratoubilačko kolo 12. jula 1941. godine, protiv čega je pokrenut zajednički Trinaestojulski ustanak – kazao je mitropolit Amfilohije.
On je dodao da i danas pamti stravične slike iz djetinjstva iz 1942. godine koje nosi iz zavičaja.
– Nijesam slučajno i prilikom ustoličenja za mitropolita pomenuo da je moja osnovna dužnost, ne samo da mirim žive, nego da mirim i mrtve. Možda tu rečenicu niko nije ni shvatio kada sam je tada izgovorio. Tu dužnost osjećam i trudim se koliko imam snage i moći da nastavim tu obavezu, koja nije moja. To je Hristova obaveza. Bojati se da ovo bratuoubilaštvo, našega prošloga vijeka, koje mi nosimo u našem biću, da je ono teže, opakije i opasnije od svih bratoubilaštava koja smo nosili – kazao je mitropolit Amfilohije u svojoj besjedi.
On je zaključio da je ova dioba bila opasna jer je nacionalna, te da je ona prethodna bila dinastička. Zapitao se: ,,Ima li dublje diobe od od diobe jezika, nacije i duše - Crkve?”.A.ĆUKOVIĆ


Am­fi­lo­hi­je: Ne znam ho­će li Ma­ro­vić živ iz Spu­ža

Ima jed­na gru­pa biv­ših ko­mu­ni­sta ko­ji su sa­da ve­ća bur­žo­a­zi­ja od evrop­ske bur­žu­a­zi­je. Oni su sad za tr­ži­šnu eko­no­mi­ju, za evrop­ske in­te­gra­ci­je, a u su­šti­ni se od­ri­ču i od an­ti­fa­ši­zma onih ko­ji su im da­li mo­guć­nost da pre­u­zmu vlast u svo­je ru­ke. Od­ri­ču se sve­ga ra­di in­te­re­sa. Sa­da, evo, po­či­nju i me­đu so­bom da se glo­đu.
Tu­žan sam da se do­ga­đa sa­da sa va­šim naj­bo­ljim dru­gom i pri­ja­te­ljem, Sve­to­za­rom Ma­ro­vi­ćem. Bio sam kod nje­ga, ne znam da li će on iza­ći živ iz Spu­ža.
Zlo je­de se­be iz­nu­tra. Na to­me se gra­di bu­duć­nost Cr­ne Go­re, na sve du­bljim di­o­ba­ma – ka­zao je mi­tro­po­lit Am­fi­lo­hi­je.
On je do­dao da je da­na­šnja Cr­na Go­ra bez ide­a­la.
– Je­di­ni ide­al je lič­ni in­te­res, de­be­lo cri­je­vo, ob­mo­ta­lo se oko vra­ta – re­kao je mi­tro­po­lit.


,,Bezgrobna vojska”

Sveštenik Predrag Šćepanović je pročitao govor akademika dr Vlada Strugara koji nije bio u prilici da prisustvuje promociji knjige, a koji je pored akademika Matije Bećkovića i recenzent Radevićeve knjige. Šćepanović je pročitao i Bećkovićevu pjesmu ,,Bezgrobna vojska” koja je svojevrsna recenzija knjige.


Istorijski trenutak

– Ovaj trenutak i ova knjiga su istorijski za Crnu Goru. Dobro je da se događaju 70 godina nakon tog bratoubilaštva. Iz tog razloga sam se posebno obradovao kada sam čuo da će Momir Bulatović učestvovati na promociji ove knjige, jer sam i ranije, dok je on bio vlast, primijetio da Momir Bulatović ima duše – kazao je mitropolit Amfilohije.