HERCEG NOVI - Udruženje boraca NOR-a iz Herceg Novog i mjesna zajednica Luštica povodom 72 godina od rasformiranja logora na poluostrvu Lastavica organizovali su juče posjetu ostrvu koje je u Drugom svjetskom ratu bilo tamnica za slobodare. Logor Mamula posjetili su i preživjeli logoraši Senka Lučić Mršić i Ivo Marković, kao i potomci i poštovaoci svih zatočenika ovog logora.
Vijenac na spomen – bunar položila je predsjednica opštine Herceg Novi Nataša Aćimović i delegacije boraca iz Budve, Tivta, Kotora i Podgorice. Prisutne je u ime SUBNOR-a pozdravio predsjednik Mihailo Kilibarda. On se posebno zahvalio gostima iz Beograda, Višegrada, Prijepolja, Podgorice, Nikšića kao i konzulu Republike Srbije u Herceg Novom Zoranu Dojčinoviću. Među gostima je bio i Živorad Milosavljević, predsjednik Opštine Sopot, pobratima opštine Herceg Novi.
Predsjednik MZ Luštica Nedeljko Moric obraćajući se prisitnima naglasio je da je narod ovog kraja ponosan na svoju istoriju.
- Mamula će nas uvijek opominjati kolika je cijena slobode. Nažalost, na ovim našim prostorima često smo skloni da zaboravimo one koji su zaslužni za ono što danas imamo. Oni u borbu nijesu išli radi ličnih interesa. Njihova žrtva bila je odraz želje za opšti boljitak. Oni su bili pripadnici svih naših naroda , iz svih slojeva društva, svih uzrasta, od politički neopredijeljenih do istaknutih boraca NOB-a. Kroz ovo mučilište prošle su 2.332 osobe. Kao narodni mučenici svi oni zaslužuju naše veliko poštovanje. Nadam se da ćemo i u narednom periodu održavati ovakva zborovanja i da ćemo svi zajedničkim naporom naći način da se ovo mjesto stradanja pretvori u mjesto okupljanja, saradnje i napretka. Siguran sam da ćemo izazovima pred nama odovoriti na pravi način – naglasio je Moric.
Predsjednica opštine Herceg Novi Nataša Aćimović rekla je da se posjećanjem Mamule čuvaju tekovine predaka.
- Čuvaćemo Mamulu i Prevlaku kao spomenike koji će nas podsjećati na časnost naših djedova i očeva i njihove dobre i humane namjere. Dokazaćemo da nastavljamo da slijedimo želju da živimo u društvu pravde i jednakosti i potvrditi veličinu ideja za koje su se borili. Za nas će Mamula uvijek biti svetionik na vratima Boke koji će nastaviti da nam osvjetljava put ka svijetu bez granica i predrasuda -poručila je Aćimovićeva.
O logoru koji je od januara 1942. do 14. septembra 1943 godine bio mučilište za borce i rodoljube Boke, Istočne Hercegovine i južne Dalmacije govorio je logoraš Ivo Marković iz Budve koji je u vrijeme tamnovanja imao osam godina.
-Bio sam u grupi od 110 žena i djece koji su u logoru živjeli u nehumanim uslovima, bez hrane, često nemoćni i bolesni. Kroz logor je prošlo 2.332 ljudi od kojih je 50 umrlo od gladi, a oko 80 je osuđeno na smrt i strijeljano – rekao je Marković.
U kulturno - umjetničkom programu Marina Vuksanović pročitala je dvije pjesme Mirka Markovog Kostića iz Tivta iz njegove zbirke poezije „Lutam po valovima“ . To su pjesma „Mamula“ i „Lutajućoj duši mog djeda” posvećeno njegovom pradjedu Mirku, logorašu na Mamuli, mučeničku ubijenom u 37. godini. U programu koji je vodio sekretar SUBNOR-a Herceg Novi Đorđe Zloković učestvovao je i KUD „Ilija Kišić“ iz Zelenike.
Poslije polaganja vijenaca na platou ostrva predsjednica opštine Nataša Aćimović zasadila je maslinu, drvo mira, a zatim je organizovano dvosatno druženje i obilazak ostrva.Z.Š.
CGO: Osnovati memorijalni centar Mamula
Delegacija Centra za građansko obrazovanje (CGO) posjetila je juče ostrvo Lastavicu i položila cvijeće kako bi odala pomen nastradalima i zatočenima u tom logoru tokom Drugog svjetskog rata,
- Država Crna Gora ima obavezu prema žrtvama i tekovinama antifašističke borbe, kao i da adekvatno zaštiti ovaj lokalitet i obilježi mjesto stradanja. U tom kontekstu, CGO predlaže osnivanje Memorijalnog centra Mamula kao istinskog obilježja i trajnog pomena žrtvama, ali i podsjetnika svim budućim generacijama o zločinu koji se tu desio.
Mamula je samo jedno od mjesta na teritoriji Crne Gore, gdje su počinjeni zločini tokom Drugog svjetskog rata. Ono bi, kao i druga slična mjesta stradanja, moralo biti dio obrazovnog sistema i posebne ponude obrazovnog turizma. Time bi se podsticao razvoj kulture ljudskih prava u Crnoj Gori, ali i omogućilo turistima iz drugih država da uče o istoriji i antifašističkoj borbi stanovnika ovog područja- saopštili su iz CGO.