Bilbord je još odavno za turiste iz istočne Evrope predstavljao zadivljujući ukras drumova i gradova dominantne zapadne civilizacije. Ova “uzvišena“ (visoko podignuta ) gabaritna ravna površina svojim šarenim sadržajima veoma uspješno ubjeđuje osrednje situirane građane da moraju (posjedovati ) kupiti nešto od proizvoda moćne liberalno-kapitalističke produkcije. Grafička i dizajnerska rješenja, kao i sami proizvodi uljepšavaju i olakšavju život u surovom neoliberalnom kapitalizmu.
U zemljama tranzicije, dakle onima koje su relativno skoro pokorene od moćnog i „dobronamjernog“ euroatlantskog saveznika, bilbordi imaju višenamjensku ulogu. Tu bi trebalo da imaju i važnu ulogu i u pravilnom političkom odgoju građana.
Na ovim „divnim“ bulevarskim ukrasima mogu se u toku vožnje pročitati obavještenja o nastupima muzičkih zvijezda iz regiona, sniženjima u megamarketima, novim mogućnostima dobijanja kredita kod bogatih i likvidnih banaka. Poruke nam nerijetko šalju nasmijana lica, jaka i lijepa tijela znanih i neznanih modela...
Bilbordi su očigledno odraz kreativnosti i inventivnosti (ovo su dvije omiljene riječi u modernom crnogorskom narativu).
Ipak, bez sumnje, najveći značaj i ozbiljnost u sebi nose one viseće poruke koje dolaze od političkih stranaka ili stranačkih lidera koji s velikim požrtvovanjem i zabrinutošću vode računa o našoj budućnosti.
Ne škodi da se na tren podsjetimo nekih kreativnih i inventivnih dostignuća iz skorije i dalje prošlosti, pravih „remek djela“ političkog marketinga. Bilborde su tada krasila samouvjerena obećanja kao što su – ''Da živimo bolje'' ili ono „Novo lice Podgorice“... Ili referendumska poruka s čudnim motivima amblema omiljenog lanca marketa ''Voli''. Poruka je bila osmišljena kao nacrtano srce na crvenoj površini, a u njemu ispisan „veličanstveni“ i imperativni iskaz „da“.
Ništa manje inventivno i kreativno djelo se ovih dana pojavilo i ukrasilo široke ulice Podgorice. U prvi mah je autor ovih redova bio prijatno zbunjen jednim „retro“ (još jedan od omiljenih riječi u crnogorskom novogovoru) motivom koji ga je podsjetio na tinejdžerske dane. Bilo je to nešto nalik olimpijskoj pahuljici (zaštitni znak Sarajevske olimpijade iz 1984. godine).
Znajući da nije ni vrijeme ni mjesto da se obilježava godišnjica Olimpijade, javila se još jedna opcija kao odgovor na postavljenu zagonetku. Možda se vratila u prodaju čuvena cigareta niške ''Drine''? Nekada omiljene cigarete pušača ''srednjeg staleža“ u socijalističkim republikama Srbije i Crne Gore. Ima sličnosti!?
Treća opcija kao rješenje se javila samo na tren. Zaista, realno, gotovo da ne postoji mogućnost reklamiranja zabavne emisije - „Žikina šarenica“ (produkcija RTS-a).
Njen logo podsjeća na ovaj prizor koji dominira podgoričkim bulevarom. No,brza pomisao na odnos moderne Crne Gore prema RTS-u i Žikinom stajlingu automatski je isključila takvu mogućnost.
Rješenje se može dobiti isključivo čitanjem teksta ispod zagonetne aplikacije. Tu već piše da se proslavlja decenija obnove državnosti i 1.000 godina postojanja Crne Gore. Iznenađujući odgovor, ipak, ne može do kraja zadovoljiti svakog radoznalog posmatrača.
Jedan od posmatrača ove ulične poruke, koji vam se upravo ovim člankom obraća kao diplomirani istoričar, nakon rješenja postavljene zagonetke može pouzdano ustvrditi nešto sasvim drugo. A to je da Crna Gora, i pored bogate prošlosti nije osnovana prije 1.000 godina i nema kontinuiranu hiljadugodišnju državnu tradiciju. Potom, da je referendum, održan 21. maja 2006. godine uz “posredovanje“ međunarodnih predstavnika, završen zvaničnim rezultatom 55,5 odsto za izlazak iz zajednice SCG, a 44,5 odsto protiv.
No, i pored činjenice da je u ovom trenutku rasprava o crnogorskoj prošlosti zaludan posao, a još uz to stara mudrost upozorava da o ukusima ne treba raspravljati, ipak je ostavljena mogućnost izbora svakom slobodnom građaninu. Svaki pojedinac može sam da procijeni koliko danas ima razloga za veliko slavlje, ali i da po svom nahođenju rastumači zanimljiv rebus: ''Kakve veze ima ovaj čudno izvedeni simbol sa pomenutim jubilejima?''
Piše: Predrag Ražnatović