Direktori agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i za sprečavanje korupcije Dejan Peruničić i Sreten Radonjić, te član Saveta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Ivan Mitrović, obavljaju funkcije u državnim preduzećima i organima, iako su ostvarili pravo na penziju. Prema saznanjima „Dana”, uprkos tome što su stekli uslove za penziju, funkcije u državnim tijelima i dalje pokrivaju Milovan Đuričković, izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, te Ruždija Tuzović, savjetnik predsjednika države.
Đuričkoviću je početkom godine, suprotno Zakonu o radu, produžen mandat na još dvije godine, odnosno do 2018. iako je 7. februara po zakonu trebalo da ode u penziju jer je navršio 67 godina.
Zakon o radu u članu 139 propisuje da „radni odnos prestaje po sili zakona kada zaposleni navrši 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i zaposleni drugačije ne sporazumiju – danom dostavljanja konačne odluke zaposlenom”.
Đuričković je upravnom odboru 28. januara predložio da mu se produži mandat što je i urađeno. Kao opravdanje za takvu odluku, upravni odbor je iskoristio član 140 Zakona o radu u kojem se propisuju uslovi kada zaposleni može nastaviti da radi i nakon navršenih 67 godina.
– Zaposleni koji navrši 67 godina i ima najmanje 15 godina staža osiguranja može da nastavi da radi, ako je to neophodno za obavljanje određenog posla, na osnovu pisane odluke nadležnog organa poslodavca, odnosno poslodavca. Zaposleni može da nastavi da radi i poslije navršenih 67 godina, ako nije navršio 15 godina staža osiguranja, do ispunjenja tog uslova. Zaposleni koji obavlja vaspitno-obrazovnu djelatnost u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, odnosno naučno-nastavnu djelatnost u visoko-školskoj ustanovi, koji je ispunio uslov za prestanak radnog odnosa u pogledu godina života utvrđene zakonom, može da nastavi da radi do isteka tekuće školske godine, na osnovu odluke nadležnog organa poslodavca – piše u zakonu.
Direktor koji pored plate prima i penziju je čelnik ANB-a Dejan Peruničić. On je na tu poziciju došao nakon penzionisanja poslije višedecencijskog rada u bezbjednosnim službama, a na predlog prethodne Vlade. Sa statusom penzionera prvo je obavljao funkciju v.d. direktora ANB-a, da bi potom bio imenovan za direktora. Pored 1.745 eura koje se iz državog budžeta idvajaju za mjesečnu platu Peruničića, iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) on dobija još 848 eura na ime penzije. Iako je penzioner, Peruničić uživa i druga prava iz radnog odnosa, a lani je ostvarivao i pravo na varijabilni dio zarade. Na tu funkciju je došao sredinom prošle godine.
Penzioner–direktor je i čelnik Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić. On je bivši šef kriminalistike u Ministarstvu unutrašnjih poslova, a spekulisalo se da je ključnu ulogu u njegovom imenovanju za direktora imao sadašnji premijer Duško Marković.
Radonjić u Agenciji mjesečno prima 1.500 eura, dok kao penzioner prihoduje još 950.
Iako su za potrebe službe odlučili da se opet radno angažuju, Peruničić i Radonjić nijesu odlučili i da zamrznu penzije dok su u radnom odnosu.
I bivši predsjednik i sadašnji član Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Ivan Mitrović ostvaruje penziju, ali i naknadu za članstvo u Savjetu. Mitrović je član Savjeta ispred Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG).
Saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Željka Ćetković ocijenila je da je u državi koja ima toliko nezaposenih mladih i fakultetskih obrazovanih ljudi, kontraproduktivna poruka da se iznalaze sve zakonske „rupe” kako bi se produžio radni vijek onima koji imaju sve uslove za penziju. Ona ističe da niko ne osporava njihovo pravo da rade ukoliko ispunjavaju zakonske uslove, ali da to dovodi u pitanje strateško opredjeljenje države jer se radi o sredstvima koja se u značajnoj mjeri obezbjeđuju iz javnih fondova.
– Druga je stvar ako privrednici hoće da zaposle penzionere, a takođe treba praviti razliku između onog što su rukovodeće i savjetodavne pozicije, jer u ovim drugim i na ad hok bazi svakako treba koristiti znanja i iskustva koja su na raspolaganju. No, ovdje se stiče utisak da se dominatno radi o partijskim odlukama što samo učvršćuje sliku o tome da se jedino na osnovu partije napreduje i ostaje na pozicijama – ukazala je Ćetkovićeva za „Dan”.
Pojašnjava da se prilikom izbora za upražnjena mjesta u dijelu javne uprave primjenjuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji, kako je dodala, jasno propisuje da se prilikom izbora kandidata uzimaju u obzir stručnost, znanje, vještine, prethodno iskustvo, ostvareni rezultati u radu i provjere sposobnosti, i drugi.
A.O.
Potrebne posvećenost i energija
Ćetkovićeva je navela da problem velikog broja građana sa završenim visokim obrazovanjem ne može biti objašnjen samo neadekvatnim kriterijumima prilikom zapošljavanja, već i neadekvatnim sistemom obrazovanja, neprilagođenim tržištu rada Crne Gore i potražnji, što, kako je ukazala, zajedno povlači niz problema koji se dalje množe stvaraju i klimu pasivnosti i defetizma u crnogorskom društvu.
– Institucije treba da vode oni koji su tome potpuno posvećeni, koji mogu dati najviše energije i znanja, ali koji ispred sebe imaju vrijeme u kojem to mogu i ostvariti. Njima snažna podrška mogu biti i tzv. stariji kadrovi, ali u intenzivnim reformskim procesima važno je da imamo adekvatan balans i veliko provjetravanje kadrova – smatra ona.
Ističe da se neadekvatno zapošljavanje rukovodilaca javnih institucija zasnovano na bilo kojim kriterijumima mimo zakonom propisanih uslova odražava negativno na funkcionisanje cijelog sistema državne i javne uprave.
I privrednici biraju iskusnije
Prema nezvaničnim saznanjima „Dana”, i načelnik Terminalne kontrole letenja Podgorica Šemsudin Redžepagić stekao je uslove za penziju. To tijelo funkcioniše u okviru Kontrole letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), ali se ono ne finansira iz budžeta.
Prema tvrdnjama našeg sagovornika, i predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković ispunjava uslove za penziju. On je na tu funkciju reizabran prije pola godine. Međutim, ni ovo tijelo ne dobija sredstva iz budžeta, već se finansira iz svojih izvora.