Kako električni automobili postaju dio sadašnjosti, tako sve više kompanija uviđa dobru poslovnu priliku u zbrinjavanju i recikliranju baterija iz tih vozila. Već sada su male litijumjonske baterije u nizu uređaja, od pametnih telefona do električnih četkica za zube, pravi rudnici vrijednih metala i minerala.
Prema podacima konsultantske kuće „Roskil”, samo se 2015. u nekorišćenim litijumjonskim baterijama nalazilo metala vrijednih dvije milijarde dolara. Gotovo sve te baterije završavaju na otpadu ili leže neiskorišćene u starim uređajima, prenosi Kapital.ba. Problem će postati još izraženiji kada korišćenje električnih automobila postane masovnije. Naime, takve su baterije daleko veće, traju od osam do 10 godina, a do 2025. činiće 90 odsto tržišta litijumjonskih baterija.
Procjene „Roskila” govore da će to povećati tražnju za litijumom za četiri puta, a za kobaltom više od dva puta. Radi se o dva osnovna metala u proizvodnji litijumjonskih baterija.
Cijena kobalta je samo ove godine skočila 80 odsto, a procjenjuje se da će do 2030. godine globalno trebati da se reciklira 11 miliona tona litijumjonskih baterija. D.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
