Mnoštvo pitanja vezanih za probleme teme „Bošnjaci i aktuelna antiislamska klima” postavljeno je u prvom dijelu istoimenog okruglog stola u organizaciji Foruma Bošnjaka Crne Gore, ispravno je ocijenio jedan od učesnika Adem Fetić. Ali, kako je dodao Fetić, nakon izlaganja sarajevskog prof. dr Senadina Lavića, prof. dr Sonje Tomović Šundić, Andreja Nikolaidisa, književnika i kolumniste, Enisa efendije Burdžovića, rukovodioca Vjersko-prosvjetne službe Mešihata Islamske zajednice Crne Gore, kao i Rifata Rastodera, nijesmo na njih dobili konkretne odgovore kako ih riješiti niti kome se obratiti da bi se počela rješavati. Na okruglom stolu ispred organizatora govorio je i Husein Ceno Tuzović. U prvom dijelu razgovora nakon njihovih izlaganja u raspravu su se uključili i dr Novak Kilibarda, reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat Fejzić, Hidajet Kalač.
Kako je naveo prvi uvodničar Rifat Rastoder Forum Bošnjaka skup je organizovao da bi se u „kontekstu aktuelne antiislamske klime širih razmjera pokušalo identifikovati da li i u kojoj mjeri možemo govoriti i o antiislamskom kontekstu i antibošnjačkom raspoloženju u Crnoj Gori, regionu i Evropi“. Takođe, on se zapitao i što bi mogli biti uzroci negativnom antibošnjačkom i antiislamskom raspoloženju, i „kako se na najprimjereniji način suprotstaviti neosnovanim generalizacijama s tim u vezi“, dodaje Rastoder.
- Povod za organizovanje skupa bile su sve učestalije različite manifestacije doživljaja muslimana i Bošnjaka, kao relikta vjekovnog neprijatelja i opasnosti, čak i po savremenu Crnu Goru u čijem su sastavu, rekao bih, revnosnije participirali nego i sam izvorno državotvorni narod – rekao je Rastoder. Kao uzroke za negativan odnos prema muslimanima i islamu, Rastoder kaže da ne treba izbjegavati višegodišnja dešavanja na globalnoj političkoj sceni, ali, stvarne uzroke po njemu treba tražiti i u neznanju i još uvijek nedovoljnom međusobnom poznavanju, kao i naglašenoj mitološkoj i tradicionalističkoj svijesti. Po njemu i mediji igraju negativnu ulogu u građenju te slike, a osvrnuo se i na postavljanje, kako je rekao, krsta na podgoričku Sat kulu, koja je zadužbina hadži Mehmed-paše Osmanagića.
- Uvjeren sam da je za posebnu osudu najnoviji čin narušavanja kulturno-istorijskog nasljeđa i ponovno nasilno pokrštavanje podgoričke Sahat kule, tipično orijentalnog spomenika kulture i nadasve zadužbine, što je takođe esktremizam neznanja ili primitivizma svejedno, i držim da bi o tome detaljnije trebalo upoznati relevantne međunarodne institucije – rekao je između ostalog Rastoder.
Sarajevski prof. dr Senadin Lavić svoje izlaganje na temu započeo je tezom da zapad još od prvih susreta s islamom uglavnom o njemu ima negativnan stav, odnosno da se pokušava muslimane i islam teološki obesmisliti. Ta, kako kaže Lavić, anihilacija, kasnije se prenosi kroz konkretna negativna činjenja nad pripadnicima islama, u čemu, na ovim prostorima, kako je rekao prednjače Srbi, a za njima i Hrvati, kako se moglo shvatiti iz izlaganja. Po njemu, genocid nad muslimanima na ovim prostorima počeo je 1699. godine kada su Mlečani osvojili Herceg Novi i protjerali pripadnike Otomanske imperije. Negativna refleksija, dodaje Lavić, generiše i današnju priču koja tijesno veže islam i terorizam.
Prof. dr Sonja Tomović Šundić, pozivajući se, grubo rečeno, na filozofska učenja Hane Arent i Levinasa, ističe da svako nasilje samo rađa novo nasilje, destrukciju i na kraju totalitarizam, i smatra Hantigtonove teze o sukobu civilizacija veoma opasnim. No, dodaje ona, u svojim temeljima, zapadna civilizacija nije isključiva, već naprotiv, jedan od postulata je otvorenost i okrenutost ka drugom, osvješćivanje toga Drugog, kao jednog dijela nas samih. Kako je bio pomenut i Njegoš, kao neko ko proučava i dobro poznaje njegovo djelo, Tomović Šundić je rekla da se njegovo književno djelo ne može porediti sa konkretnim odnosima koje je Njegoš imao sa pripadnicima islamskih velikodostojnika svog vremena.
Efendija Burdžović tokom izlaganja istakao je da je korijen antiislamizmu u nepoznavanju ove religije, i da je islam danas došao u situaciju u kakvoj je bio judaizam nekad.
Na kraju, govorio je Nikolaidis, koji je istakao da islam danas treba dati odgovor na desničarsku ideologiju koja je sve glasnija u zapadnom svijetu, a koja tvrdi da ih islam kao kultura i religija ne dotiče, već da ih brine politički islam, i da će se u polju politike voditi borba protiv antiislamističkih stavova. On je dodao i da nakon 2006. godine Bošnjaci, ali i Albanci, u Crnoj Gori ne smiju pristajati na status nedržavotvornog naroda.
Održavanje ovog okruglog stola podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i sloboda.
Ž.J.