Dokumentarna foto-izložba „Kulturni pejzaž budvanskog priobalja” autora arhitekte Slobodana Boba Mitrovića iz Budve i arheologa Dušana Medina iz Petrovca na Moru, inače kustosa budvanskih Muzeja i galerije otvorena je u galeriji tivatskog Ljetnjikovca Buća-Luković. Odnosno, u izložbenom prostoru novoosnovane Javne ustanove Muzej i galerija Tivat.
Obraćajući se prisutnima Jelena Bujišić, direktorka Muzeja i galerija Tivat, istakla je zadovoljstvo zbog saradnje sa budvanskom ustanovom kulture.
Kako je objasnio Medin, govoreći na otvaranju, ova izložba je bila centralni dio istoimenog projekta „Kulturni pejzaž budvanskog priobalja”, koji je budvanska ustanova kulture organizovala u okviru manifestacije međunarodnog karaktera „Dani evropske baštine”, krajem septembra prošle godine. Izložbu i projekat podržalo je Ministarstvo kulture Crne Gore, dodaje Medin. Govoreći o evropskom kontekstu našeg prostora, Medin ističe da su „refleksije evropske kulture, od cijele naše zemlje, obasjavale ponajviše Boku Kotorsku, dok su treptaji njenog odsjaja stizali i do Budve i Paštrovića istorijski, tradicionalno, i po osjećanju, najjužnijeg dijela Boke”.Kako dodaje, izložba se može smatrati uspjelom ako „podstakne širu javnost na promišljanje i dijalog ne samo o budvanskom prostoru, već i o tivatskom kraju: o solilima koja treba što prije zaštititi, o Luštici, o Sv. Marku, o Miholjskoj prevlaci, Vrmcu, Verigama, Kostanjici, odvaljenom kontraforu u Kotoru, zaštićenom prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora, i uopšte Boki Kotorskoj, ali i drugim Vama bliskim i važnim ambijentima i vanrednim primjerima kulturnog pejzaža koje ovaj zaliv, vjerovatno najljepši na svijetu, i pored svega, još uvijek ima, ali mora da čuva, zajedno sa svima nama”.
- Iako smo zapravo prvobitno željeli da prikažemo nekadašnje i savremeno stanje ovih lokaliteta – nažalost danas prilično devastirano, kako bismo ukazali na značaj i važnost očuvanja kulturnog pejzaža, ali i na njegove transformacije kroz vrijeme, međutim, nekako sasvim spontano i nesvjesno, ispostavilo se da smo za prezentaciju odredili izgleda samo one najljepše motive, bez i jednog primjera devastacije prostora - rekao je Medin.
Izložbu je otvorila arhitekta Katarina Nikolić Krasan, konzervatorska savjetnica iz Tivta, koja je istakla:
- Kao što naziv govori, na ovim panoima fotografijom, crtežom i riječima prikazano je devet sekvenci izuzetnog prostora budvanskog priobalja u kome su stoljećima svoje mjesto tražili i svojim rukama strpljivo i pažljivo oblikovali ljudi i žene Budve i Paštrovića, diveći se i boreći sa surovom stihijom prirode. Samo ljubav i poštovanje prema ovim brdima i moru, mogla je da stvori harmoniju koju svi, koji su je doživjeli, nose u svojim sjećanjima kao utočište i nezaboravnu uspomenu – rekla je Nikolić Krasan. Ona je dodala i da „budvanski pejzaž spada u red onih nezaboravnih slika”, prostore koji odišu iskonskom ljepotom.
- Međutim, ove slike polako se smjenjuju nekim novim, mnogo manje lijepim i poetičnim. To su slike koje su odraz bestijalne trke za novcem, koja pred sobom ruši sve što ne može da razumije, poštuje i pokori. Pozivam vas da još jednom prođemo kroz predjele koje su naše kolege izdvojile kao najljepše među najljepšima. Ovdje treba malo stati i zapitati se, u čemu mi danas uživamo i šta ostavljamo svojim potomcima – zaključila je Nikolić Krasan.
Izlaganje u Tivtu je četvrto javno prikazivanje izložbe, a planiramo da je predstavimo i u još nekoliko crnogorskih gradova. Izložba u Tivtu otvorena je do 15. februara, stoji u saopštenju budvanske JU Muzeji i galerije.
Ž.J.