Gubljenje vremena je tema za koju Margita Baštinac, instruktor Silva metoda kaže da joj se mjesecima nameće. Iako je za sebe odavno odabrala put stalnog učenja i poboljšavanja, bolje produktivnosti, efikasnosti i kao najvrjednije – korisnosti za sebe i druge, uvijek se pojavi još neki dobar autor ili anegdota, koji je, kako ističe, podstaknu na novu analizu i nove promjene.
Ovoga puta, to su bili Brajan Trejsi i Maršal Goldsmit koji su, zahvaljujući BBEE Forumu boravili u Beogradu. Iako su to dvojica najznačajnijih predavača iz oblasti biznisa i marketinga, zapravo su se sve vrijeme bavili ličnim razvojem pojedinca.
- Podsjetili su me na šalu koja me uvijek uozbilji, a to je priča o drvosječi koji je krenuo u šumu da siječe drva. I svojom sjekirom, prvog dana je isjekao dvadeset stabala. Drugoga dana, žureći, i još uvijek pun snage, isjekao je šesnaest stabala. Trećega dana, jedva deset. Četvrtog dana, umoran, sa istupjelom sjekirom, mučio se već oko drugog. Naišao je prijatelj i rekao mu da stane i da naoštri sekiru, a on mu je odbrusio kako nema vremena, jer mora da siječe drva. Ljudi često, oni koji vole da rade, ili oni koji misle da nešto moraju da rade, toliko se zanesu da im se upravo ono što je najvažnije, učini kao da je gubljenje vremena. Odmor, na primjer. Predah, zabava, druženje, šetnja, pa čak i podešavanje sopstvene opreme. I oštrenje sjekire - objašnjava Margita.
A postoje mnoga, zaista ozbiljna gubljenja vremena koja sebi ne bi trebalo da dozvolimo, ističe naša sagovornica.
- Maršal Goldsmit, naučnički posvećeno, uradio je analizu na 100.000 ljudi i utvrdio da 65 odsto svog dragocjenog života trošimo na dvije stvari – na priču o tome koliko smo mi pametni i priču koliko su neki drugi ljudi glupi. Zastrašujuća brojka. Dvije trećine svog vremena. Ograničenog vremena sopstvenih života. Drugo njegovo istraživanje je takođe pokazalo zabrinjavajuć podatak – ogromno vrijeme trošimo na mijenjanje drugih ljudi, partnera, braće, sestara, roditelja, prijatelja. U finalu, to se uvijek pokaže bezuspješnim poslom, te ako se nađete u toj situaciji, prisjetite se da ne volite da gubite i radite jalove stvari. Iako znate, podsjetiću vas da jedina osoba koju možemo da promijenimo smo mi sami. Naravno, ako to želimo i na tome radimo - ističe ona.
Treći moćan kradljivac vremena i energije, kako kaže naša sagovornica, jesu mediji, u prvom redu televizija i njihovi „zabavni programi”.
- Uspješni ljudi, prema istraživanju, gledaju tv manje od jednog sata dnevno, ciljano i informativno, dok je prosjek gledanja raznih televizijskih programa čak šest sati dnevno. Slijede ih društvene mreže, internet, komentari, prepucavanja... Kratkotrajna zadovoljenja što smo pametniji, finiji, vaspitaniji, jednom riječju bolji od drugih. Ako pak želimo zaista da budemo vrhunski u onome što radimo, i naravno, tako i plaćeni, Trejsi nam savjetuje da analiziramo svoj posao i da od svih poslova koje radimo, utvrdimo koji su oni koji nam donose najbolju zaradu, a ostale prepustimo drugima. Za njega je i to gubljenje vremena, a meni to predstavlja veliki izazov, jer često radim ono što se uopšte ne plaća i to mi donosi veliko zadovoljstvo. To doživljavam kao neku sekundarnu zaradu, ili zaradu na duge staze. Znam, nije popularno u današnje brzo vrijeme i za mnoge predstavlja luksuz - dodaje Margita.
Naša sagovornica je podsjetila na riječi Vorena Bafeta, jednog od tri najbogatija čovjeka na svijetu, koji je kazao da za uspjeh i veću produktivnost postoji jednostavno rješenje:
- „Naučite da kažete NE. I ponavljajte ne, ne, ne, što više puta dnevno.’’ Po njegovom iskustvu, treba da kažemo NE svemu onome što nas odvraća od posla, od naših planova, ciljeva i želja, od naših stvarnih životnih prioriteta. Reći NE svemu onome što krade naše vrijeme i energiju i ometa nas. To mogu biti i naše misli i naše slabosti, unutrašnji dijalozi, svađe ili sanjarenja. Svi, baš svi autori, predavači, uspješni poslovni ljudi, vrhunski motivatori, svi se slažu u jednom – nikada ne smijemo prestati da učimo i da se mijenjamo, da budemo bolji. I ne samo bolji u poslu koji radimo, već bolji u svakom segmentu života. Ako zanemarimo zdravlje, odnose sa bližnjima, odnose sa svim ljudima koje srijećemo, svoje mentalno zdravlje ili emotivno ispunjenje – ni najveći uspjeh na poslu nam to neće nadoknaditi - ističe Margita. A.Š.

Zapisujte svoje želje

Prema njenim riječima, ne postoji brži i bolji put od toga da odvojite vrijeme, sa papirom i olovkom i zapišete šta je vama najvažnije u vašem životu, koji su vaši ciljevi i kako se oni uklapaju sa vašim uobičajenim, dosadašnjim ponašanjima.
- Prije dvadesetpet godina, čitajući jednu knjigu Hozea Silve, po šesti put, već sam se ljutila na njega jer insistira da tog trenutka dok čitam, ostavim knjigu, uzmem papir i olovku i zapišem svoje želje, a potom ih oročim i pretvorim u ciljeve. I konačno, poslušam ga. Uzela sam papir i olovku i zapisala želje, iznenadivši se jednom koja je izletjela iz mene, koju nisam imala hrabrosti, do tog trenutka, ni sebi naglas da izgovorim. Toliko je ona bila velika i tada za mene nedostižna. I za manje od pet godina – ostvarena. Ako želimo sebi dobro, onda moramo odvojiti vrijeme da naoštrimo sjekiru- poručuje Margita.