KOTOR - Preko četiri stotine Kotorana parafiralo je peticiju pijačnih prodavaca kojom od nadležnih traže da se prodaja mliječnih i proizvoda životinjskog porijekla, ali i ribe, na gradskoj tržnici i dalje obavlja na tradicionalan način, tačnije sa tezgi na otvorenom. Komunalno preduzeće Kotor, koje gazduje pijacom, po nalogu Veterinarske inspekcije počelo je da sprovodi mjere koje podrazumijevaju novi režim prodaje u zatvorenom, to jest kućicama koje se nalaze u unutrašnjem dijelu tržnice.
Zakupci tezgi tome se protive i tvrde da su prodaju sira, mlijeka, kajmaka, suvog mesa, ribe, jaja i slično vršili dosad na otvorenom i to bez primjedbi kupaca.
Zakupci tezgi upozoravaju da će se, ukoliko nove mjere zažive, ugušiti proizvodnja domaće organske hrane, ali i ugroziti egzistencija porodica proizvođača i prodavaca robe.
Sir, pršut i ostalu robu Beba Konatar na tezgama prodaje već 11 godina. Nakon smjernica inspekcije kupila je vitrinu i prešla u kućicu unutar pijace, koju je, kaže, sama okrečila i uredila.
-Kućicu plaćamo mjesečno 650 eura, plus struja i voda. Dosad sam tezgu napolju plaćala 280 eura mjesečno, plus rezervaciju za godinu dana 500 eura. Robu smo raspremali i odnosili po završetku svakog prodajnog dana, da bi sada ispalo da tako više nemožemo da prodajemo, već da sva roba mora biti u zatvorenom, u vitrinama. Sami smo kupili vitrine, i prije desetak dana prešla sam u kućicu. Trebalo bi Komunalno preduzeće da kupi vitrine jer ih svaki prodavac ne može kupiti. Ja prodajem ovčji, kravlji i kozji sir, pršutu od svinja koje moja porodica gaji, a imam i kozje mlijeko. Moj sin podiže troje djece od pijace. Ne znam čemu ovo vodi, a stalno govore da treba forsirati razvoj poljoprivrede - priča Beba Konatar.
Nakon novih mjera Cetinjanin Jovo Krivokapić, koji već šestu godinu prodaje na kotorskoj tržnici, kaže da je morao iz ponude povući proizvode od mesa. On kaže da ima sopstvenu firmu, a brojni inostrani turisti česte su mu mušterije. Krivokapić ukazuje na činjenicu da kotorska pijaca predstavlja imidž grada, uz podsjećanje da se slični objekti nalaze u mediteranskim metropolama, poput Atine.
-Mislim da je od Uneska ovo zaštićen prostor i tu se ne može praviti nešto posebno – kaže Krivokapić.
Na prvoj tezgi, u unutrašnjem dijelu pijace, popularna Anka godinama svake subote nudi paletu različitih vrsta domaćih sireva, od obranog do mladog, ali i kajmak i jaja.
-Tjeraju nas da prelazimo u mnogo lošije, neuslovnije, veće, ali i, po mom mišljenju, prljavije prostore. Brane nam da prodajemo u ovom dijelu, iako se mušterije bune i traže od nas da sve ostane ovako kako je i na šta smo navikli. Nije ovo hercegnovska ili tivatska pijaca pa da bude zatvorena. Vjekovima je ova pijaca kakva je sada - kaže ona uz ocjenu da kotorska pijaca ne može biti zatvorenog tipa, jer je „više prometna, prolazna“.
Sa istorijatom tržnice najbolje je upoznata arhitekta Vlasta Mandić budući da je bila vođa radnog tima za izradu Urbanističkog projekta (UP) Starog grada. Dokument, koji je stupio na snagu 1980. godine Mandićeva je branila pred komisijom UNESKO i Jugoslovenskom revizionom komisijom, a, kako naglašava, obje su pohvalile zadržavanje pijace na postojećoj lokaciji, gdje se nalazi najmanje vijek i po, jer predstavlja autentičnost i obilježje grada.
Na pijaci, gdje i sama često pazari, Mandićeva smatra da treba zadržati postojeći način prodaje, pri čemu je neophodno izvršiti njenu rekonstrukciju u skladu sa higijensko-sanitarnim standardima, što je, kaže, zadatak onoga ko gazduje tim objektom. Upozorava da se mjerama Veterinarske inspekcije dovodi u pitanje mogućnost da građani, ali i brojni turisti, kupuju organske proizvode sa naših prostora.
-Svakog dana na markatu (pijaca) kupujem zdravu hranu, povrće koje dolazi sa malih gazdinstava iz Grblja, Bara i Ulcinja. Prodavcima je sada saopšteno da je zabranjeno da, na primjer, pored zelja i salate prodaju sir ili mlijeko, jaja. To je problem jer ti ljudi koriste usluge pijace. Onaj ko gazduje markatom mora da im obezbijedi sanitarno i higijenski ispravne uslove, i neka im to naplati. U ekološkoj Crnoj Gori imperativ je proizvodnja organske hrane, a mi imamo toliko polja, ali se niko u većem obimu ne bavi poljoprivredom. Ostali su ovi ljudi u Grblju, Baru, Ulcinju koji su zadnji Mohikanci i koji posvećeno rade jer proizvode za sebe, a višak hrane prodaju na pijaci. Sada ih nekim rigoroznim mjerama treba onesposobiti da nemaju interesa ni da dolaze, ni donose svoju ponudu koju mi željno čekamo. Zainteresovana sam da oni nastave da rade jer znam kod koga kupujem i da mogu da tvrdim da je to još uvijek biološki zdrava hrana. Markat se nikako ne smije dislocirati sa postojeće lokacije, on se mora srediti, a poljoprivrednicima pomoći da se objedine kroz neku akciju pomoći i da se paze i tetoše, što važi i za ribare - ocijenila je Mandićeva za „Dan“.
Inače, na gradskoj tržnici i dalje je aktuelno potpisivanje peticije, a, kako saznajemo, prodavci namjeravaju da sa svojim problemom upoznaju i gradonačelnika Kotora Aleksandra Stjepčevića.
B.M.
Za predviđene aktivnosti rok mjesec dana
Kako pojašnjava direktor Komunalnog preduzeća Zoran Mrdak nalogom inspekcije su jasno definisani standardi pod kojima se prodaja može vršiti, pri čemu je preduzeću dat vremenski period u kojem se uslovi na pijaci moraju ispraviti.
-Po sugestiji Veterinarske inspekcije moramo izvršiti nekoliko zahvata oko punkta za prodaju ribe, napraviti izolaciju, kao i zastore iznad punktova zbog zaštite od golubova i od gasova. Moramo postaviti rashladni sistem, a sva hrana životinjskog porijekla mora se prodavati unutra. Zato se mora srediti deset kućica u kojima se prodaje hrana, obezbijediti vitrine, dovesti tekuća voda. Već smo završili dio određenih aktivnosti. Na početku pijace i u unutrašnjem dijelu kod toaleta, napravili smo četiri segmenta za garderobu i za pranje sa lavaboima i toplom vodom. Da sve predviđeno uradimo dat nam je rok od mjesec dana - izjavio je Mrdak za „Dan“, dodavši da su ljudi koji prodaju na pijaci upoznati sa rješenjem inspekcije.