Vlasti u Crnoj Gori finansijskim pritiscima pokušavaju da se obračunaju sa kritičkim medijima, dok višemilionsku državnu pomoć dobijaju medijske kuće koje podržavaju aktuelnu vladinu politiku, ključne su ocjene u analizi Centra za građansko obrazovanje „Urušavanje sloboda: mediji i prikrivena cenzura u Crnoj Gori”. Najbolji pokazatelj takvog stanja jeste odnos države prema Radio-televiziji Crne Gore i donedavno državnom dnevnom listu „Pobjeda”, kojima su samo u 2014. godini dodijeljena 2,4 miliona eura državne pomoći, odnosno obezbjeđeno je 5,6 miliona za namirivanje dugova kod banaka.
Upravo kroz dodjelu državne pomoći i kroz oglašavanje organa javne uprave u bliskim, odnosno provladinim medijima, vlast vrši prikrivenu cenzuru.
– Nedostatak transparentnosti, mjerila i nepristrasnih procedura prilikom opredjeljivanja javnih fondova medijima proizvodi ozbiljne devijacije na medijskom tržištu, čime se poboljšava poslovanje jednih medija, a dovodi u pitanje egzistencija drugih. Ovo je direktno povezano i sa tim da li ove medijske kuće prilikom izvještavanja o vladinim aktivnostima imaju podržavajući ili kritički pristup – smatraju u CGO.
Državna pomoć ima različite oblike, uključujući direktne subvencije i indirektnu pomoć, poput kreditnih garancija, oprosta duga, ili poreskih olakšica. U CGO smatraju da su problemi sa primjenom ovih pravila minimalna propisana ograničenja – ne postoji obaveza da se prijavljuje i prati državna pomoć koja je ispod vrijednosti od 10.000 eura, usled čega znatan dio subvencija medijima izbjegava kontrolu ili čak javno oglašavanje.
U 2014. državna pomoć za oblast kulture i informisanja bila je 3,5 miliona, u 2013. godini 4.9 miliona, u 2012 – 3,5 miliona, a u 2011 – 3.95 miliona eura.
– Nacionalnom javnom servisu RTCG u 2014. godini dodijeljena je državna pomoć u iznosu od 2.4 miliona eura. Takođe, u poslednjem izvještaju o dodjeli državne pomoći u Crnoj Gori za 2014. godinu stoji i da je aktiviran nalog o državnoj garanciji izdat nekada državnom, ali još uvijek pouzdanom provladinom dnevnom listu „Pobjeda” od strane Sosijete ženeral banke, jer te novine nijesu same uspjele da izmire navedena plaćanja. Aktivirani iznos je blizu 1.5 miliona eura. Takođe, navodi se i da je aktivirana garancija za kredit kod Erste banke u iznosu od 3.7 miliona eura. „Pobjeda“, u kojoj je država imala većinsko vlasništvo do 2014, primila je izdašnu državnu pomoć. Ukupni dugovi „Pobjede” na dan prodaje bili su 10.5 miliona eura, od čega je najveći dio duga (7.6 miliona eura) bio ka državi. U septembru 2014. godine, Ministarstvo finansija je platilo 5.6 miliona eura za kredite koje je „Pobjeda” imala kod Sosijete ženeral i Erste banke, a ranije, tokom 2011. i 2012. godine, platila je 1.7 miliona eura na ime aktiviranih garancija od strane Sosijete ženeral Montenegro banke za kredite koje „Pobjeda” nije mogla pokriti. Sve u svemu, da bi ga održala Vlada je uložila desetine miliona eura u ovaj dnevni list – navodi se u izvještaju CGO.
Glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Vijesti” Mihailo Jovović kazao je CGO da je „Pobjeda” dobila dodatnu pomoć, s obzirom da joj je Vlada godinama otpisivala dug na ime poreza i doprinosa za zaposlene. Navodi se da je samo u 2013. godini Vlada preuzela odgovornost za 2,3 miliona eura koje je „Pobjeda” dugovala na ime poreza i doprinosa za plate zaposlenih.
– Bez ikakvog kriterijuma, bez ikakvog pravnog osnova, „Pobjeda” je dobijala novčana sredstva od strane poreskih obveznika, odnosno od svih nas. Svi smo mi finansirali rad tog dnevnog lista koji djeluje u interesu samo jednog dijela društva – kazao je Jovović.
On je istakao da „Vijesti” nikada nijesu primile nikakvu subvenciju od države.
Glavni i odgovorni urednici portala Kafe del Montenegro (CdM) i agencije Mina, Aleksandra Obradović i Milan Žugić, potvrdili su da su najviše državne pomoći primali javni servis, novine „Pobjeda” i u nešto manjem iznosu portal Analitika.
U CGO konstatuju da na spisku korisnika državne pomoći nema drugih medija.
– Na bazi obavljenih intervjua sa urednicima medija u Crnoj Gori, očigledno je da državna pomoć nije bila na raspolaganju svim medijima pod jasno utvrđenim i propisanim kriterijumima, kao ni da druge novine ili emiteri nijesu imali pristup ovom obliku podrške iz javnih sredstava – navodi se u dokumentu.
Prema podacima do kojih je CGO mogao doći, država je za oglašavanje i druge usluge u medijima potrošila najmanje 2,64 miliona eura u 2011, 852.000 tokom 2012. i 2,2 miliona u 2013. za oglašavanje ili druge medijske usluge. Smatraju da ta cifra može biti i mnogo veća, napominjući da je jasno da je država veoma značajan, ako ne i najveći igrač na marketinškom tržištu, s obzirom da je ukupno procijenjeno marketinško tržište u Crnoj Gori oko osam do devet miliona eura.
– Ovakva selektivna politika oglašavanja, koja se finansira od novca poreskih obveznika, nedvosmisleno utiče na kapacitet medijskog sektora da proizvodi visokokvalitetan sadržaj, izgrađuje kapacitete zapošljenih, unapređuje tehnološki proces i kreativnost. Stanje je posebno teško u malim medijskim kućama koje moraju biti aktivni podržavaoci vladine politike kako bi zadržali državno oglašavanje koje im je potrebno da ostanu održivi – smatraju u CGO.A.T.
Uticaj na tržišne uslove
Aleksandra Obradović navodi da državno reklamiranje utiče na tržišne uslove, uključujući i konkurenciju.
– Državne kompanije se najčešće reklamiraju na javnom servisu RTCG i u dnevniku „Pobjeda” i to vodi ka situaciji u kojoj mali i privatni mediji bivaju ograničeni u finansiranju. Primjer CdM-a je onaj na kojem se vidi da državne kompanije nikad nijesu platile novac za reklamiranje – ukazala je ona.
Da država koristi državno oglašavanje da pomogne pojedinim medijima, smatra glavni i odgovorni urednik novinske agencije Mina Milan Žugić.
– Portali koji nijesu toliko popularni reklamiraju određene državne agencije, uprave i druge državne institucije. Taj način oglašavanja se koristi kako bi se pomoglo određenim medijima koji su naklonjeni Vladi – kazao je on.