Vlada Crne Gore nije ispunila ciljeve zacrtane Nacionalnom strategijom zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period 2011-2015, a stopa nezaposlenosti je duplo veća od onoga što je bilo zacrtano strateškim dokumentom. Fijasko strategije zapošljavanja nadležni pravdaju negativnim spoljnim šokovima vrijednosti, svjetskom ekonomskom krizom, te činjenicom da je ciljna vrijednost, prije svega stope zaposlenosti, bila „preambiziozno postavljena”. U civilnom sektoru smatraju da je nemoguće dostići stopu zaposlenosti od 60 odsto, te da bi odgovorni trebalo da snose sankcije u slučaju neispunjenja planiranog.
Vlada nije ispunila ciljeve koji se odnose na stopu zaposlenosti, stopu zaposlenosti žena, stopu nezaposlenosti i registrovane nezaposlenosti.
– Bez obzira na to što ciljni nivo stope nezaposlenosti kod starosne grupe od 15 do 64 godine od 15 odsto nije dostignut, kontinuirani pad ovog pokazatelja uticao je na to da njegova vrijednost sa gotovo 20 odsto opadne na nivo od 18,2 odsto. Sa druge strane, za razliku od anketnih podataka koji ukazuju na pad u stopi nezaposlenosti, registrovana nezaposlenost iz administrativnih izvora bilježila je rast do 2014. godine kada se konačno stabilizovala na vrijednosti od 15 procenata. Ovako visok nivo gotovo je dvostruko veći od planiranih osam odsto, te je neispunjenje cilja i više nego očigledno – navodi se u vladinom dokumentu.
Ni stopa nezaposlenosti mladog stanovništva (od 15 do 24 godine) nije ostvarila svoju ciljnu vrijednost od 28 odsto. U 2014. godini došlo je do pada vrijednosti ovog pokazatelja na nivo od 35,8 odsto, odnosno sa skoro osam procenata više od planiranog.
Vlasti nijesu uspjeli da ispune ni strateški cilj koji se odnosi na smanjenje stope siromaštva od pet odsto. Stopa siromaštva i dalje je na nivou oko osam procenata.
Prema zvaničnom dokumentu, u 2014. godini stopa zaposlenosti je iznosila 50,4 odsto, dok je cilj bio 60 procenata. Koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović kazala je da u toj organizaciji nijesu optimistični kada je u pitanju procenat zapošljivosti od 60 odsto.
– Smatramo da je to nemoguće, imajući u vidu postojeću socijalnu politiku i kontinuirani rast nezaposlenosti. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori imamo 41.410 nezaposlenih lica, što je 6.259 više u odnosu na februar 2015. Ove podatke i tendencije trebalo je ozbiljno uzeti u obzir prilikom planiranja, kako bi ono imalo svoju sadržajnu a ne samo formalnu svrhu – kazala je Kaluđerovićeva za „Dan”.
Na pitanje koja kategorija stanovništva je najviše pogođena politikom zapošljavanja koju sprovodi Vlada Crne Gore, Kaluđerovićeva je kazala da su to osobe sa invaliditetom, visokoškolci i romska populacija.
Ksenija Martinović iz Asocijacije za demokratski prosperitet – Zid ocjenjuje da strategije u Crnoj Gori često karakterišu preambicioznost, pretjerivanja i određivanje nerealnih ciljeva. Ona smatra da kao takve one predstavljaju samo namjere i želje Vlade i služe za ispunjavanje zakonskih normi kreiranja strategije, što se jasno vidi i u neispunjavanju ciljeva postavljenih u Nacionalnoj strategiji zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period 2012-2015. Ona napominje da je stopa zaposlenosti u Crnoj Gori u prethodnoj godini bila oko 49 odsto i predstavlja, kako je navela, jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Evropi.A.T.
Štrikiranje obaveza
Snežana Kaluđerović iz CGO navodi da bi u Crnoj Gori trebalo mijenjati metodologiju izrade strateških dokumenata.
– Neophodno je u svakoj oblasti za koju se piše strategija imati jasnu i činjenično zasnovanu analizu stanja u državi za temu kojom će se baviti strategija, pa tek pristupiti njenoj izradi. Taj preduslov se kod nas zanemaruje, a strategije se donose da bi se samo formalno „štrikirale” obaveze, i one su dominantno isuviše uopštene, prepune nepreciznosti i nejasnoća, više odraz nekih lijepih želja, a manje realnih mogućnosti, što logično vodi i neispunjavanju njihovih mjera i ciljeva. Takav pristup ne može unaprijediti kvalitet u oblasti za koju se piše ili u konkretnom slučaju obezbijediti veći kvantitet kada je u pitanju zapošljavanje – smatra ona.