N
IKŠIĆ – Jedan u nizu započetih infrastrukturnih projekata u Nikšiću u jeku predizborne kampanje je izgradnja parkinga pored Doma revolucije, u centru grada. Te radove u gradu pod Trebjesom niko nije očekivao, jer je lokalna DPS vlast poslednjih nekoliko godina intenzivirala priču o rekonstrukciji Doma revolucije. Čak je bivši ministar kulture Branislav Mićunović prilikom poslednje službene posjete Nikšiću bio kategoričan da će se rekonstrukcija odraditi i završiti, ni manje ni više nego upravo 2016. godine. Objekat, koji je nedovršen i koji više od tri decenije predstavlja pravu opasnost za Nikšićane, odavno je u predizbornim pričama vlasti, ali, kako je kazao mr Momo Koprivica, potpredsjednik Demokrata, početak gradnje parkinga je klasično zamajavanje građana.
– Zahvaljujući DPS-u u Nikšiću danas isključivo funkcioniše industrija iluzija. Aktuelna izgradnja parkinga u sklopu rekonstrukcije Doma revolucije vrijeđa zdrav razum. Parking nema nikakve funkcionalne veze sa privođenjem namjeni tog objekta, a apsurdno je da rekonstrukcija i adaptacija počinju od parkinga. Logično je da ti radovi dolaze na kraju, a ne na početku realizacije jednog projekta – smatra mr Koprivica.
Iz lokalne uprave ranije su medijima najavili da će rekonstrukcija Doma početi na proljeće, te da je u toku izrada glavnog projekta. U novembru prošle godine Ministarstvo održivog razvoja i turizma raspisalo je međunarodni konkurs za idejno rješenje rekonstrukcije tog zdanja, a kao najbolji, početkom ove godine, izabran je projekat autorskog tima „Sadar + Vuga i HHF”, koji su nagrađeni sa šest hiljada eura. U obrazloženju žirija navedeno je da se tim projektom predviđa krajnje realističan, ali i inkluzivan koncept baziran u jednostavnoj podjeli prostora na deset odsto termički regulsianih i programiranih prostora, 20 odsto rekonstruisanih, i 70 odsto prostora koji su sanirani, potencijalno aktivni, ali bi njihovu sudbinu prepustili budućnosti.
Imajući u vidu cjelokupnu situaciju, mr Koprivica je konstatovao da je Dom revolucije oduvijek služio za zamajavanje građana, a priča o njegovoj ekonomskoj valorizaciji najčešće je zamagljivala suštinske probleme i potrebe grada.
– Osim proizvodnje ilizije o razvoju grada, priča o parkingu može poslužiti i da se traga za pravnom formom kojom bi se preostali javni novac prebacio u džepove privilegovanih investitora i investirao u ortačku privredu zasnovanu na dosluhu. Dodao bih i da se tu vidi želja lokalne vlasti da se fikcija nametne za predmet kampanje i time izbjegne rasprava o suštinskim socio-ekonomskim problemima Nikšića – kategoričan je mr Koprivica.
U nikšićkoj „Alternativi”, koja je učestvovala na nedavnim parlamentarnim izborima, takođe su zbunjeni početim radovima. Predsjednik te partije Vesko Pejak smatra da je to „dio (uspješnog) performansa DPS-a za izbore u Nikšiću”.
– Građani koji su navikli da DPS uvijek „održi riječ”, nagradili su tu partiju sa oko 20 hiljada glasova. Samim tim, izgubili su sva prava da se bune što taj parking neće biti završen. Postavlja se pitanje ko je kriv ako te neko 27 godina vara na isti način, koristeći iste, jeftine trikove – upozorio je Pejak.
B.Brašnjo
Iz Opštine nema objašnjenja
Da li je gradnjom parkinga lokalna vlast odustala od rekonstrukcije Doma revolucije, ili se ti radovi izvode u okviru projekta, iz opštine „Dan” nije dobio odgovore. Sekretar Sekretarijata za uređenje prostora Nebojša Adžić nije odgovarao na naše pozive i poruke. Menadžer opštine Živko Kecojević zatražio je da mu pošaljemo pitanja, a odgovore ćemo dobiti tokom sedmice.
Ono što je zasad javnosti poznato je da je izvođač radova nikšićka firma „Mehanizacija i programat”, koja bi trebalo da taj posao završi za mjesec. Kod Doma revolucije, prema najavama nadležnih, biće sagrađeno blizu 80 parking mjesta.
Od plavog dijamanta do grobnice
Prije 42 godine tadašnja vlast donijela je odluku da se u centru Nikšića, gdje je nekad bila škola „Olga Golović”, sagradi Spomen-dom u znak sjećanja na učesnike i pale borce u NOB-u od 1941. do 1945. godine. Tri godine kasnije, na dan oslobođenja grada, 18. septembra, kamen temeljac za gradnju, prema projektu arhitekte Marka Mušića, postavio je narodni heroj Veljko Zeković. Tokom gradnje, koja je finansirana samodoprinosom građana, premašena je planirana površina objekta umjesto 10 hiljada, on ima površinu od 22 hiljade kvadrata, ali je za dovršetak prifalilo para, pa je Mušićev „plavi dijamant” simbol propasti jednog sistema, a, kako Pejak naglašava, postao je „plava grobnica” u kojoj je stradalo dvadeset građana, a na desetine ih je povrijeđeno.