PLAV - Daleke 1913. godine prošlog vijeka čuveni naučnik Jovan Cvijić, geograf, posjetio je plavsko-gusinjsku kotlinu i okolne planine, između kojih i Visitor. Zaključio je i zapisao Cvijić da se u zelenim škriljcima Visitora nalazi njegov najniži cirk čije je dno na 1.742 metra, gdje počiva Visitorsko jezero, te da je Visitorski glečer debljine oko 80 metara, s visinom dna visitorskih cirkova od 2.000 do 2.080 metara.
Poznati plavski biolog i stravstveni entuzijasta planine i planinarstva, koji je dao značajan doprinos očuvanju flore Prokletija i okolnih vrhova, Milutin Mićo Praščević, vlasnik botaničke bašte „Velemun“, poželjevši da mjesto zvano Kršanja s kojeg je Cvijić radio svoj crtež predstavi ljubiteljima ove divne planine, uradio je i ovih dana postavio tablu koja će podsjećati na velikana.
-Cvijić je izučavao glacijaciju Balkanskog poluostrva, a takođe i Visitora, gdje ima to jedno mjesto s kojeg je posmatrao i kartirao to svoje istraživanje, koje sam ja prema crtežu koji je on ostavio uspio da lociram, i gdje sam ugradio tablu. Iz tog njegovog naučnog rada se može vidjeti da se taj visitorski lednik razdvojio na dva dijela, od kojih je jedan krak otišao gdje je sad Visitorsko jezero (1.745mnv), što je dakle i osnova nastanka jezera i najniža tačka cirka, a drugi prema Rajkovoj gropi, gdje se formirao Pepićki potok. Značajno iz tog njegovog izučavanja je da su i Visitor i Zeletin bili zaglečerene planine, mada Visitor znatnije, što znači da je bilo lednika koji nijesu bili većih dimenzija. Taj veći je bio negdje oko 80 metara debljine, a ovaj drugi manje –pojašnjava Praščević.
Kao čovjek koji je planini i planinarstvu dao ogroman doprinos, Praščević je postavio tablu obavješetnja, ne obazirući se na cijenu tog posla, s ciljem da Kršanju i Visitor, kao jedinstvenu planinu, predstavi u punijem svjetlu.
- Sve to sam uradio uz pomoć svojih drugara Vlastimira Praščevića, Tomislava Vučetića, Nena Rajkovića, Miroslava i Mirka Praščevića. Inače, u tom kompleksu visitorskog prostora nalazi se Žižina koliba, zadužbina velikog imena jugoslovenskog i svjetskog planinarstva, Krsta Žižića Žiže, dugogodišnjeg člana PK „Železničar“ iz Beograda, namijenjena za prihvat i svratište planinara i namjernika. Kao nekad jedinstven objekat na tom prostoru, a u čijoj blizini se sada nalaz još četiri slične kolibe, Žižina koliba zaslužuje da se renovira i zaštiti kako bi i dalje služila svrsi. Pored kolibe je i česma, djelo moje malenkosti, čiji je izvor na oko 480 metara udaljenosti, a koja se takođe mora preurediti kako bi duže trajao. Obratićemo se Žižinom klubu ,,Železničar’’, lokalnoj samoupravi, i lokalnoj Turističkoj organizaciji, preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore i NP „Prokletije“ i resornom ministarstvu, da pomognu u tim aktivnostima, iako nijesam siguran da će uslišiti naše apele. Svi oni bi i te kako imali obavezu ne samo pomognu, već da ulože dodatne napore da se tom prostoru da nova dimenzija, što bi privuklo goste i doprinijelo razvoju planinskog turizma –poručio je Praščević.N.V.