Iz Pokreta za Pljevlja ocjenjuju da su pljevaljski ugostitelji ugroženi visokim cijenama koje plaćaju za ljetnje bašte, kao i za terase zatvorenog tipa. Ističu da se to najbolje vidi iz primjera da su cijene u pojedinim primorskim gradovima i do pet puta niže nego one koje je odredila pljevaljska lokalna uprava. Pljevaljski ugostitelji za jedan kvadratni metar ljetnje bašte moraju da plate od tri do 10, 8 eura na mjesečnom nivou. U prvoj gradskoj zoni cijena je 10, 8 eura, u drugoj osam i po, trećoj sedam i po, u četvrtoj šest i po, u petoj pet, u šestoj četiri i u sedmoj zoni tri eura.
U poređenju sa Podgoricom, gdje je gradska zona podijeljena na šest oblasti i gdje je metar kvadratni u prvoj „A“ poslovnoj zoni 17 eura, u prvoj poslovnoj zoni 12 eura, u drugoj devet, trećoj šest, četvrtoj četiri i po i petoj tri i po eura, Pljevljaci moraju da mnogo više daju novca za treću zonu jer istu plaćaju sedam i po eura, ali i za četvrtu, petu i šestu. Pritom u Pljevljima postoji jedna zona više. S druge strane ako se uporedi broj stanovnika pljevaljski ugostitelji ne mogu ostvariti ni deseti dio prometa od onog koji ostvaruju ugostitelji u Podgorici.
Metar kvadratni ugostiteljske terase u Kotoru i Tivtu u prvoj zoni plaća se 2,6 eura i 1,97 eura, a u Pljevljima je 10,8 eura. U ovim opština postoji pet, odnosno četiri zone, dok ih u Pljevljima sedam i ta sedma zona obuhvata samu periferiju grada i seosko područje i ona je za 60 odsto skuplja nego prva zona u Tivtu. Zanimljivo je i to da je metar kvadratni ugostiteljske bašte u sedmoj zoni u Pljevljima tri eura, dok je u Kotoru i Tivtu cijena za četvrtu, odnosno poslednju zonu 0, 98 eura.
U Poređenju sa Budvom, koja je prestolnica crnogorskog turizma, u Pljevljima je prva zona samo za 70 centi jeftinija po metru kvadratnom ugostiteljske bašte. Povoljnost je ipak u tome što se u Budvi cijeli gradski prostor računa u jednu zonu, a u Pljevljima postoji još šest zona gdje su cijene niže. Međutim, u Budvi je metar kvadratni ugostiteljske teresa 11,5 eura u periodu od 15. juna do 15. septembra, a u drugim mjesecima je svega tri i po eura, pa su uslovi za tamošnje ugostitelje izuzetno povoljniji. Posebno što se u Pljevljima u špic sezonu računa maj, polovina juna i druga polovina septembra, a usluge terase za april i oktobar se obračunavaju sa popustom od svega 20 odsto na ljetnje cijene. U takvim okolnostima pljevaljski ugostitelji u maju, prvoj polovini juna i drugoj polovini septembra, u prvoj zoni metar kvadratni terase plaćaju 10, 8 eura, dok njihove kolege u Budvi u tom periodu plaćaju 3, 5 eura.
Ovakva praksa za odbornika u lokalnom parlamentu iz redova Pokreta za Pljevlja Miroslava Anđelića je neodrživa i krajnje štetna za malu privredu, odnosno konkretno za ugostitelje. Anđelić kaže da se dugo priča o potrebi da se nešto promjeni ali da se u stvari na terenu ništa ne mijenja.
- Suština priče je da su aktivnosti lokalne uprave na smanjenju i ukidanju biznis barijera deklaratornog karaktera i da sve ostaje samo na priči bez konkretnih rezultata i aktivnosti. Zbog toga imamo izrazito loše stanje u našem gradu te je neophodno preduzeti brojne mjere, kako bi se poboljšao privredni ambijent, a postojećim privrednim subjektima olakšalo poslovanje, kaže Anđelić i objašnjava da cijene ugostiteljskih terasa treba korigovati prije ljeta, odnosno prije sezone koja u Pljevljima nije bogata, odnosno koja se ne može porediti sa primorskim gradovima.
- Neshvatljivo je da ugostitelji iz Pljevalja plaćaju nekoliko puta više za svoje ljetnje bašte nego napimjer ugostitelji iz Tivta, Kotora, Žabljaka, Kolašina, odnosno turistički atraktivnih mjesta - kaže Anđelić i pojašnjava da je zakup ugostiteljske terase niži i u Žabljaku i Kolašinu, kao turističkim centrima nego što je slučaj sa Pljevljima.
Od pljevaljskih ugostitelja nijesmo mogli dobiti zvaničan komentar na pitanje šta misle o nadoknadi lokalne uprave. U nezvaničnom razgovoru tvrdili su nam da oni godinama muku muče sa plaćanjem naknada za ljetnje bašte, da su se žalili, ali da nije bilo rezultata, te da „samo mudro ćute”. Da li će im ta ćutnja pomoći da se izbore za niž cijene nijesu znali da odgovore.B. Je.
Za tendu dodatna cijena
Oni ugostitelji koji postavljaju tendu iznad svoje ugostiteljske bašte moraju da plate skuplje po metru kvadratnom svoju ljetnju terasu. Tako se u tom slučaju kvadratni metar u prvoj zoni ne plaća 10, 8 eura, već 12 eura. U drugoj zoni se plaća 9,6, umjesto 8, 5 eura, u trećoj 8, 6 umjesto 7, 5, u četvrtoj 7, 8 dok je bez tende 6, 5 eura. U petoj, šestoj i sedmoj zoni bez tende teresa po metru kvadratnom se plaća 5, 4 i 3 eura, a sa tendom 7, 6, 2 i pet ipo eura. Zanimljivo je da u drugim opštinama, ovakvih dodataka nema, već se ova stavka koristi samo u odluci Opštine Pljevlja.
Kada je u pitanju zatvorena bašta za potrebe ugostiteljskih objekata ona se po metru kvadratnom naplaćuje od 4 do 12eura. U Budvi se metar kvadratni naplaćuje u špicu sezone, od 15. juna do 15. septembra, 20 eura, ali se u svim drugim mjesecima naplaćuje svega pet eura, dok u Pljevljima na zatvorene bašte nema popusta.