Piše: Vukić Ilinčić
Naučno djelo Sretena Vukosavljevića dospjelo je u žižu stručne i naučne javnosti nakon organizovanja simpozijuma o njegovom djelu u Prijepolju 1973. godine. Naime, na inicijativu grupe entuzijasta, poznavalaca i poštovalaca njegovog djela, predvođenih akademikom Petrom Vlahovićem, uz pomoć društveno-političkih zajednica, 16. i 17. juna te godine održan je prvi takav skup.
Na prvom simpozijumu referate o tvorcu jugoslovenske sociologije sela podnijelo je devet eminentnih naučnih radnika i profesora univerziteta: prof. dr Radomir Lukić, prof. dr Mirko Barjaktarović, prof. dr Danilo Marković, prof. dr Petar Vlahović, dr Asim Peco, dr Cvetko Kostić, dr Miljan Radovanović, mr Rada Boreli i Velibor Ljujić.
Inicijatori skupa su nastavili svoj rad uz pomoć Srpske akademije nauka i umetnosti, Beogradskog univerziteta i njegovog Filozofskog fakulteta, kao i uz pomoć lokalne sredine, tako da je ovaj simpozijum prerastao u manifestaciju trajnog i opštejugoslovenskog karaktera. Na ovim skupovima, koji nijesu prekidani do današnjih dana, pored referata o naučnom djelu Sretena Vukosavljevića, svoja istraživanja prezentovali su etnolozi, istoričari... Na simpozijumu su više puta učestvovali profesori i naučni radnici iz Crne Gore, a među njima profesori i akademici: Dimitrije Dimo Vujović, Zoran Lakić i Miomir Dašić, dr Novica Rakočević, dr Obren Blagojević, dr Novo Vujošević, Dušan Martinović, prof. dr Anika Skovran, mr Zorica Mrvaljević, Dobrilo Aranitović, Vladislav Ivanović i mnogi drugi. Autor ovog feljtona je takođe u više navrata učestvovao na tom skupu.
Prvi skupovi bili su vezani za samo djelo Sretena Vukosavljevića. Selo i seljaštvo, kao oblast istraživanja koja je do tada „retko budila pažnju naučnog uma i teorijske misli uopšte i koju su, sem izuzetaka, često sa podsmehom i nedovoljnom pažnjom gledali mnogi istraživači i naučni radnici“, zahvaljujući tom naučnom skupu postajali su sve više predmet interesovanja i istraživača iz drugih naučnih oblasti.
Ideja zasnovana na što potpunijem proučavanju i ispitivanju djela Sretena Vukosavljevića i cjelokupnih oblika života lokalne sredine i šire prožimala je budući rad simpozijuma. Na skupovima su saopštavani rezultati raznovrsnih oblika proučavanja i istraživanja, od antike do najnovijih istorijskih, kulturnih, socioloških, demografskih i etnoloških karakteristika prošlosti tog dijela Stare Srbije, s ciljem da se dođe do praktičnih rješenja novih uslova života i rada. Akademik Petar Vlahović, jedan od glavnih organizatora simpozijuma, inače Prijepoljac, jednom je prilikom istakao da je zahvaljujući simpozijumu prijepoljski kraj dobio kulturno dobro, koje je bilo nestalo, i školu mlađeg naučnog kadra i da taj naučni skup služi na čast svim njegovim sudionicima.
Na do sada održanih 25 simpozijuma podnijeto je više stotina naučnih referata, koji su objavljeni u odgovarajućem broju zbornika. Saopštenja o Sretenu Vukosavljeviću posvećena su kako njegovom naučnom djelu uopšte, tako i specifičnim problemima onih naučnih oblasti kojima se bavio: običajno pravo, balkanska plemena i njihovo formiranje, kolektivna i feudalna zemljišna svojina, seoska naselja, vodne zajednice, kultura stanovanja, agrarna reforma i kolonizacija, zemljišne zajednice, patrijarhalna zadruga i njena dioba, položaj žene u zadruzi, sluge i nadničari, mentalitet, javno mnjenje na selu i sl.
Pojedina Vukosavljevićeva djela su bila predmet posebnih saopštenja: Pisma sa sela, Seoske uredbe o vodama, Sociologija seljačkih radova, Sociologija stanovanja. Posebno je naglašen njegov doprinos proučavanju pojedinih regiona – Stare Raške, Istočne Srbije i Makedonije. Jedno saopštenje je bilo posvećeno i naučnom metodu Sretena Vukosavljevića, kao nezaobilaznom u daljem proučavanju našeg tradicionalnog društva. Sačinjena je i objavljena i cjelovita bibliografija Vukosavljevićevih radova i radova o njemu, završno sa 1976. godinom.
Naravno, sva ta interdisciplinarna istraživanja nijesu i konačna. Obimno i složeno djelo Sretena Vukosavljevića, njegov dug i izuzetno bogat životni put, još dugo će zaokupljati pažnju istraživača različitih naučnih disciplina na budućim simpozijumima u Prijepolju, Sretenovom zavičaju, koji je neizmjerno volio.
(Nastaviće se)